Na Hvaru maslina - starija od Krista!

Na Hvaru maslina - starija od Krista!

Premda su se do sada najstarijim maslinama u Hrvatskoj smatrale one u Kaštel Štafiliću i na Brijunima, stanovnici Zastražišća na otoku Hvaru uvjereni su da u njihovom mjestu postoji maslina stara između 2000 i 2500 godina.

Stablo je u vlasništvu Zastražišćanina Mate Beroša – Matunića i nalazi se na predjelu Kuharača, neposredno pored nekadašnjeg zaseoka Harašići, što je udaljeno tek 300-tinjak metara sjeverno od naselja, a ako je to uistinu tako, onda je od spomenutih maslina starija barem 500 do 600 godina, možda i više.

- Mom je ocu još 1962. godine pokojni dr. Niko Duboković Nadalini, osnivač i ravnatelj Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, dostavio pisani akt u kojem stoji da je maslina na Kuharači spomenik kulture, odnosno prirodna rijetkost, jer po svojoj starosti vjerojatno datira iz vremena Starih Grka, prije 2500 godina, a kad je dr. Niko ljudima nešto govorio, onda je to uvijek bilo shvaćano s maksimalnom ozbiljnošću.

Zato sam ja poslije toga osobno tražio djelotvorniju zaštitu stabla, međutim, uvijek sam nažalost dobivao odgovor da za nešto takvo nema mogućnosti, ni financijskih sredstava – kaže vlasnikov sin Tihomir Beroš, kojeg smo zatekli kod masline zajedno s njegovim kolegom Karmelinom Barbarićem, također iz Zastražišća.

Dakle, pretpostavlja se da su ovu kraljicu među maslinama na Otok sunca donijeli Stari Grci, a zna se da su oni drevni Faros utemeljili 384. pr. Krista. Po tome bi mogla biti u ravni s najstarijom maslinom na svijetu, onom iz Bara u susjednoj Crnoj Gori.  

Stablo je danas promjera gotovo 6 metara i trebalo bi nekoliko ljudi da je opašu raširenih ruku. Rodno je, tako da vlasnici s njega svake godine uberu i do 20-tak kilograma plodova, ne može biti više jer mu grane uslijed starosti pucaju, naročito za vrijeme većih hladnoća.

- Maslina za koju se usudimo reći da je najstarija u našoj domovini je ustvari oblica, a po njenim divljim izbojcima zaključili smo da je zasigurno kalemljena. Eto, i to je jedan vrijedan podatak, jer smo spoznali da je kalemljenje na ovim prostorima poznato čak i duže od 2000 godina – dodao je Barbarić, napomenuvši kako bi svi Zastražišćani konačno željeli imati i znanstvenu potvrdu njihovih pretpostavki, primjerice s Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu, gdje bi se takvo istraživanje moglo provesti za manje od 2000 kuna.

Osim toga, u tom pravcu ide i činjenica da su u isčezlom zaseoku Harašići zapravo obitavali prvi stanovnici Zastražišća. Tragovi života na tom području vidljivi su i dan-danas, poput kule, suhozidina, volta, gustirni, keramike, groblja, pa i crkve sv. Barbare na obližnjem brežuljku, čime se prije samo nekoliko godina bavio poznati hvarski arheolog pok. Nikša Petrić, koji je Zastražišće tada vizitirao zajedno s našim uglednim meteorologom Markom Vučetićem.

Tekst i foto: Mirko CRNČEVIĆ

Morski čovik prokleo Harašiće

Tamo kod Kuharače živili su ti Harašići. Oni su se bavili ribon i ćapali morskega čovika. Doveli su ga u kulu i tote zatvorili. Jednega dona kad su parićovali za jist frigali su ribu, pa mu je nika ženska rekla neka ide potaknut ogonj pod trinoge. Kad je on išo to učinit pasura se izvornula i njega oparila.

Onda je bidan uteko nistarmo prima vali Dupci, a puten je cilo vrime viko 'opari son se, opustili Harašići..., opari son se, opustili Harašići...', pa je tako, kako legenda govori, i nestalo tega zaselka – ispripovijedao nam je stori Matunić, čovjek koji je vrlo ponosan zbog svoje masline spomenika prirode.
 

Naslovnica Novosti

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati