Godišnje se prema podacima nadležnih institucija u Hrvatskoj ubere između 30.000 i 50.000 tona maslina. Tako je 2013. godine proizvodnja iznosila 34.269 tona maslina od kojih je preradom dobiveno 5000 tona maslinovog ulja, piše Privredni vjesnik.
Prema procjeni Juraja Orende, voditelja Službe za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, u 2014. godini proizvedeno je oko 1500 tona maslinovog ulja, što je najlošija godina do sada. Riječ je o padu od oko 70 posto u odnosu na 2013. godinu.
Višnja Šimunović iz Savjetodavne službe kaže kako maslinarska proizvodnja, kao i sve tvornice na otvorenom, direktno ovise o klimatskim uvjetima.
“Prošlu, 2014. godinu je obilježila velika količina oborina na cijelom uzgojnom području i veći napad bolesti i štetnika. Već na samom početku vegetacije svjedočili smo jakom intenzitetu napada paunovog oka. U maslinicima smo imali visoki postotak zaraze maslininog moljca, maslinine muhe te na području Istre, Raba te srednje i južne Dalmacije napade maslininog svrdlaša."
Sve je to, prema riječima Višnje Šimunović, rezultiralo lošijom kvalitetom dobivenog maslinovog ulja, s izuzetkom nekih većih proizvođača srednje Dalmacije i Istre.
“Generalno, 2014. godina jedna je od težih maslinarskih godina u smislu gubitka ploda uslijed napada štetnika masline”, kaže Šimunović.
Prema procjeni upravitelja Zadružnog saveza Dalmacije Lordana Ljubenkova, prošlogodišnji urod maslina na nekim lokacijama u Dalmaciji bio je čak 80 posto manji nego godinu prije, dok je na nekima bio 30 posto manji.
“U suradnji s Međunarodnim vijećem za maslinare pokrenuli smo inicijativu uspostavljanja sustava za informiranje maslinara o bolestima i štetnicima koji će im zaprijetiti. Naša inicijativa već je naišla na pozitivne reakcije u Italiji i Španjolskoj”, istaknuo je Ljubenkov.
Uvoz i izvoz maslinovog ulja
U Hrvatskoj je tržište maslinovog ulja poprilično nesređeno, ponajviše zahvaljujući velikom broju proizvođača koji ulje rade za svoje potrebe. Hrvatska ne proizvodi dovoljne količine maslinovog ulja čak ni za domaću potrošnju te se velike količine uvoze.
U 2013. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezene su 2484 tone maslinovog ulja u vrijednosti 7,3 milijuna eura, dok je izvoz maslinovog ulja u istom razdoblju iznosio 126,5 tona u vrijednosti nešto više od jedan milijun eura, što predstavlja negativnu vanjskotrgovinsku bilancu, odnosno deficit od 6,25 milijuna eura.
Prema Orendinim riječima, ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca u 2014. godini još je i veća, odnosno, deficit iznosi 8,28 milijuna eura. Uz loš urod, zbog visoke cijene hrvatskog maslinovog ulja problem je i konkurentnost, pogotovo sada nakon slobodnog uvoza i izvoza u zemljama Europske unije.
“Nakon ulaska u EU Hrvatska u potpunosti primjenjuje EU zakonodavstvo, dio je zajedničkog tržišta, sudjeluje u donošenju propisa kroz odbore i radne skupine, te ima mogućnost korištenja EU fondova. Pristupanjem u EU nismo više samo promatrači već se od nas očekuje aktivni doprinos, kako u kreiranju politika EU-a, tako i u donošenju propisa stjecanjem prava glasa”, istaknuo je Orenda.
Dvije litre godišnje
Radi potrebe izvještavanja Europske komisije, u izradi je pravilnik o vođenju evidencija o proizvodnji u sektoru maslinarstva. Europska komisija je izmijenila Uredbe za područje maslinovog ulja s ciljem pojačanih i efikasnijih kontrola ulja na tržištu, zaštite i informiranja potrošača, propisivanja uvjeta čuvanja ulja, osiguravanja sljedivosti proizvoda te suzbijanja krivotvorenja ulja.
Prema mišljenju čelnika Ministarstva poljoprivrede, u narednom razdoblju je moguće povećati potrošnju ulja po stanovniku u Hrvatskoj, a ona trenutačno iznosi tek oko dvije litre po stanovniku godišnje, te postići pozitivnu izvozno-uvoznu bilancu.
“Prošla godina je bila vrlo teška za maslinarstvo zbog izuzetno nepovoljnih klimatskih uvjeta. Nadam da će ova biti onakva kakvu priželjkuju maslinari i uljari te svi mi. Kroz program ruralnog razvoja u idućih sedam godina na raspolaganju su 2,4 milijarde eura iz EU fondova što je na godišnjoj razini 330 milijuna eura. Za prvi set natječaja predviđena su sredstva od 640 milijuna kuna, a natječaj će opet biti ponovljen u rujnu”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na nedavno održanom Noćnjaku.