Priča kaže da žižula zbog nečega pomaže maslini i da ju je dobro posaditi u maslinik. A kakav je zapravo odnos masline i žižule, kakva je to voćka i zbog čega je zaslužila poseban, pomalo mitski osjećaj svih ljudi s obale?
Spomenete li je kome u Umagu ili Rovinju, ili istočnije obalom dolje u Skradinu ili Omišu redovito će s ponešto nježne sjete reći: „A žižula? To vam je nešto skroz posebno.“
O žižuli su po Dalmaciji pjesme ispjevane, neke dobre konobe nose njeno ime, ima je u priči, ali jedva da je ima u životu. Žižula je posljednjih desetljeća kod nas skoro isžezla iz vrtova i gotovo da se pretvorila u legendu, a onda je prije nekoliko godina stigla informacija da ju je zbog nečega dobro imati u masliniku.
Najviše o tome zna dr. sc. Željko Prgomet s riječkog Veleučilišta.
- To je voćka koja je kod nas nažalost zaboravljena. Žižula kod nas nema neku povijest kao maslina ili smokva, ali kome god je od starijih ljudi spomenete reći će vam: „A da žižula, to je super i odlična je“. Počnu pričati, ali vrlo brzo stanu.
A od žižule se, znaju ljudi jako dobro, radi fenomenalna rakija, marmelada, žižula je izvanredno bogata C vitaminom, B kopleksom. Onako svježa rješava probleme sa želucem, odnosno crijevnim traktom. U te svrhe se koristi u farmaceutskoj industriji, ali oni još ne otkrivaju da je to od žižule.
Žižula je zapravo kineska datula – tako je nazivaju. I istini za volju danas je najviše ima u Kini, koja je njen najveći proizvođač. Žižule koje ovamo dolaze iz Japana uglavnom su krupna ploda, ali to nema ni blizu okusa i gušta kakav imaju ove naše domaće žižule.
Postoji stara priča u Dalmaciji: kad Skradinjanin ide prijateljima u Šibenik, ako im je sve darove donio, ali nije žižulu – kao da ništa nije donio, kažemo dr. Prgometu...
- To je izvanredna priča. Ja bih volio vidjeti i taj sortiment žižule iz Skradina i razmnožiti ga. Ovo moje stablo žižule već u drugoj godini bilo je krcato ploda, a ni jedne godine nije dalo ispod 50 kila žižule. A za berbu nije uopće problem. Formira se uzgojni oblik niske stablašice, protrese se, berbe se kao maslina ... Ja garantiram da je žižula isplativija i od masline i od smokve. Plod joj na tržnici košta 30 ili 40 kuna po kilogramu.
Bit će žižule po maslinicima duž cijele obale. Spašava li žižula maslinu i maslina će žižulu.
Kako žižula pomaže maslini?Naročito je interesantna kao voćka za ekološki uzgoj kao i za uzgoj u konsocijaciji s drugim mediteranskom voćnim vrstama poput masline. Naime na njoj obitava muha Carpomia incompleta koja pogoduje razvoju predatorske osice Psyttalia (Opius) concolor. Predatorska osica P. concolor je endoparazit i parazitira ličinke maslinine muhe (Bactrocera oleae).Ženka predatorske osice P. concolor polaže jaja (jedno ili više) u žrtvu koja pri tome ostaje živa. Najčešće parazitira ličinke trećega stupnja, ali može napasti i ličinke drugoga, a katkad i ličinke prvoga stupnja. Parazitirana ličinka maslinine muhe kukulji se normalno. Ličinke osice P. concolor razvijaju se na račun ličinki maslinine muhe. Kukulje se unutar domaćinove kukuljice koju nakon završene preobrazbe napuštaju. Stoga se preporučuje u nasade maslina saditi i do 5% sadnica žižula pojedinačno ili u redovima. |
Najveći proizvođač - KinaNajveći proizvođač žižule, čije drugo ime je kineska datula je Kina, ali Kina je velika i za koju godinu bit će najveći proizvođač - svega. Oni su najveći proizvođači i japanske jabuke, na primjer, a introducirali su je iz Japana prije 20-tak godina. |
Postoji od pamtivijeka- Nemamo spoznaja kada je žižula došla u ove krajeve. Nemamo spoznaja kako je došla, da li je uopće došla ovamo ili je ovdje već bilo, i odakle je zapravo, ali kad govorimo o njoj kao o kulturi kažu da postoji od pamtivijeka - kaže dr. sc. Željko Prgomet. |