u suradnji s prirodomSavjetujemo što sve treba učiniti do ljeta: s maslinom nema ni odmora ni 'lovostaja'

Početak kalendarske godine maslina doživljava u mirovanju ili (zimskom) odmoru, budi se tijekom veljače, razvrstava pupove, tj. “odlučuje” koliko rastu, a koliko rodu, a početkom ožujka tjera pupove, odnosno mladice iz pupova – drvne, mješovite i cvjetne.

Cvjeta u svibnju i zameće plod i s mladim, tek zametnutim plodom dočekuje ljeto. To maslinarsko ljeto nastupa ranije od kalendarskoga, praktično uzevši od 1. lipnja.

U tih pet mjeseci “pregnula” je zimu, studen i vjetrove, doživjela je proljetnu prehranu dušikom, ponegdje i plitku obradu tla te rezidbu. Uz jesensku gnojidbu s NPK time su obavljeni strateški radovi ili radovi s dugotrajnim učinkom. 

O učinku uloženog rada i sredstava odlučuje sada treći igrač - priroda. Od prirodnih čimbenika presudni su temperatura, vjetar i voda. 

Na proces cvatnje i oplodnje čovjek nema nikakav izravan utjecaj. No to ne znači da on postaje promatrač. Buđenjem vegetacije bude se i svi neprijatelji masline: bolesti i štetnici drva, lista, cvijeta i ploda. U borbi protiv njih nema “lovostaja”, čovjek mora djelovati brzo i učinkovito. 

Do početka ljeta javljaju se pipe i maslinov moljac, generacija koja brsti cvat. Šteta može ponekad biti i 10% cvijeta, što je već gospodarska kategorija. Suzbijanje moljca je jednostavno, za to čak i ne trebaju otrovi, nego sredstva (biološka) koja zaustavljaju rast gusjenice.

Maslinove pipe i drugi štetnici koji jedu pupove i lišće nisu toliko opasni za odraslo stablo, koliko za mlado ili tek posađeno. Zato je za njih nužna zaštita, a postoje različiti načini i sredstva (prah, tekućina, ljepljivi pojasi) zaštite.

Postoji još jedan štetnik koji napada mlade grane. To je potkornjak koji za svoj razvoj traži polumrtvo drvo: granu odsječenu ili oštećenu. U takvoj grani ženka ubušuje svoje hodnike i u njih odlaže jaja. Insekt koji iz jaja izađe napada grančice na stablu. Neke su sorte podložnije njegovu napadu kao što je slučaj s levantinkom. 

Obrana je “elegantna”: u rezidbi tijekom ožujka grane se skupe u hrpe, pa kad u travnju “procvjetaju” - kad iz njih izlazi crvotočina, znak je da je ženka na djelu - jednostavno se spale.

Ako su stabla napadnuta od štitastih uši (mediča) ili čađavice, zaštita odgovarajućim sredstvima provodi se odmah nakon rezidbe.

Isto vrijedi i za zaštitu od paunova oka.

Što učiniti ako je ova bolest poharala maslinik i ogoljela stabla? Čim se napad smiri, oprskati stablo odgovarajućim sredstvom (bakrenim ili njegovom zamjenom), prihraniti stabla dušikom (UREA).

Što učiniti s maslinama koje je oštetila studen?

Studen, ovisno o jačini, oštećuje stablo na različite načine. Najblaži je opadanje lista, pa sušenje tankih grana, a teži slučaj je sušenje debljih grana i debla. Valja pričekati da samo stablo pokaže do koje je mjere oštećeno, pa po tome provesti rezidbu.

Početak vegetacije je vrijeme gnojidbe maslina dušikom: siječanj-veljača KAN, travanj UREA. Koliko? Ako stablo treba 10 kg mineralnoga gnojiva, daje se 7 kg NPK u jesen, a 3 kg dušičnog u proljeće. 

UREA-u bi po pravilu trebalo zatrpati (oranjem, frezanjem), no to u praksi malo tko čini. Zato valja nastojati raspršiti gnojivo pred kišu, da ga tlo odmah upije, a dati i nešto veću dozu neizbježnih gubitaka.

Proljeće je doba plitke obrade tla (do 10 cm dubine). Može se kombinirati s gnojidbom dušikom. Tlo koje nije moguće obraditi, održavati čistim, bez korova. Za uništavanje korova najbolji je mehanički način (motorne kosačice).

U travnju-svibnju kad je vegetacija u punom zamahu obavlja se navrćanje. Za područja na kojima jedna sorta dominira ili je čak ekskluziv kao što je to slučaj oblice, potrebno je uvesti druge sorte (oprašivače) kao što su levantinka, drobnica, lastovka, karbunćela.

I na koncu: vrijeme je sadnje novih stabala. Danas su to sadnice u posudi “kontejneru”, pa je to zapravo presadnja. Nemojte čekati da proljeće odmakne. I valja se držati uputa koje daje proizvođač (gustoća sadnje, visina, oblik krošnje i dr.).

MASLINA