Vinogradari na rubu živaca jer su - opasnost za okoliš:  A tko će nama vratiti uloženih 150 milijuna kuna?
Vinari iz Komarne osnovali su udrugu K7 / Foto: Denis JERKOVIĆ/Hanza media
hrvatski apsurdi

Vinogradari na rubu živaca jer su - opasnost za okoliš: A tko će nama vratiti uloženih 150 milijuna kuna?

Ako prođu izmjene Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, vinogradi na Komarni postat će prošlost. 

Stotine hektara kamenitog područja obraslog u šikaru i makiju, zadnjih desetak godina kultivirano je u poljoprivredno zemljište na kojem rastu kvalitetni plavac mali i druge vinske sorte, koje će uništiti samo jedan potpis na izmjenama Prostornog plana, odnosno Studiji utjecaja na okoliš, koji ovo područje svrstavaju u strogi rezervat Malostonskog zaljeva i Malog mora i područje važno za prelet ptica. 

U toj studiji vinogradi su označeni kao najveći zagađivači, te se od Vlade RH traži preispitivanje odluke iz 2004. godine, kada su padine Komarne dane u koncesiju sedmorici neretvanskih vinogradara.

Svi se slažu da uzgajališta kamenica i mušula treba zaštititi kao izvorni hrvatski brend, da treba ograničiti turističku izgradnju u njihovoj neposrednoj blizini na Pelješcu. 

No nikome nije jasno kako to jedini vinogradi u Republici Hrvatskoj u ekološkom uzgoju na padinama Komarne mogu zagaditi ili uništiti Malostonski zaljev ili pak spriječiti prelijetanje ptica ovim prostorom.

Ako se usvoji ta famozna studija utjecaja na okoliš, koja je rađena s ciljem da se ograniče bilo kakve gospodarske aktivnosti u obuhvatu strogog rezervata, upitan postaje i pelješki most jer je njegovo gradilište samo kojih stotinu metara udaljeno od vinograda. 

Istina, most je označen kao potencijalna opasnost, ali s obzirom na njegovo značenje, nitko ne osporava njegovu izgradnju, pa se vratimo vinogradima i vinogradarima koji ne znaju kako dalje. 

Sedam vinogradara je spomenuto zemljište na Komarni dobilo u koncesiju od Ministarstva poljoprivrede na 50 godina s ciljem prenamjene u poljoprivredno zemljište, a sve su potvrdile i Hrvatske šume budući da je bila riječ o šumskom zemljištu niže kategorije – makiji i niskom raslinju.

Pusti snovi o vinogorju

Do sada su uložili više od 150 milijuna kuna u pripremu terena i podizanje vinograda i gospodarskih objekata. Dio novca dobili su i iz EU fondova kako bi područje Komarne postalo vinska regija naziva "K7", na kojoj rastu stotine tisuća trsova loze.

- Pa nije valjda Komarna slučajno postala vinska regija – govore vinogradari. To se dogodilo nakon iscrpnih stručnih studija i elaborata, a k tomu je i kompletan ekološki uzgoj vinograda. Izgrađene su i mini vinarije jer se grožđe prerađuje upravo na mjestu gdje je ubrano, što je svjetski trend proizvodnje vina.

Sada birokratske izmjene Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije mogu preko noći uništiti ono što su vinogradari godinama stvarali. Jedan potez pera i vinska regija, koja je trebala biti motor pokretač gospodarskog razvoja doline Neretve, bit će prekrižena. 

Uništava se budućnost vinogradarstva, poduzetništvo i sve eventualne gospodarske aktivnosti na ovom području, poglavito turizam, jer po novim pravilima, ako se usvoje, na predjelu Komarne neće biti dopušten uzgoj vinove loze, a kamoli vinarije i kušaonice vina. Upitne su i vinske ceste, koje su namjeravali raditi sredstvima iz EU fondova namijenjenima ruralnom razvitku.

Definitivno, neće se moći saditi novi nasadi loze i maslina te će se, po svemu sudeći, prostor morati vratiti u prvobitno stanje – iskrčit će se loza da raste makija.

– U vinogorju su izgrađene dvije vinarije te se očekuje izgradnja ostalih gospodarskih objekata. U suradnji s lokalnom upravom priprema se dokumentacija za aplikaciju na mjeru 7.2. – "ulaganja u izgradnju nerazvrstanih cesta" – kojom bi se poboljšale postojeće i izgradile nove ceste kojima bi gospodarski objekti bili povezani. 

- Na taj način bismo omogućili svim posjetiteljima nesmetan obilazak vinarija našeg vinogorja s ciljem da se što dulje zadrže na našem području. Naš konačan cilj je stvaranje vinogorja Komarna kao poželjne i atraktivne zelene, turističke i ruralne destinacije te daljnji razvoj naših zapuštenih ruralnih područja – stoji u primjedbama udruge "K7", koja okuplja vinogradare s Komarne, koje su uputili na studiju utjecaja na okoliš.

S tim se slaže i vinogradar Davor Martinović.

Nismo protiv ekologije!

On kaže da je važna izgradnja vinske turističke ceste čime bi vinogorje Komarne postalo i turističko odredište. U dugoročnim razvojnim turističkim planovima planira se i uvođenje vlakića kojim bi se vozili turisti u obilasku vinogorja. 

Tako vinarije, osim mjesta za preradu grožđa i proizvodnju vina, postaju i zanimljiva turistička odredišta. To nikako ne bi trebalo ograničavati županijskom prostornoplanskom dokumentacijom budući da te aktivnosti ne ugrožavaju prirodni rezervat Malostonskog zaljeva.

Predsjednik udruge "K7" Mihovil Štimac ističe da je glavni cilj vinogradara razvoj ove regije, a sve ovo što se događa oko izmjena Prostornog plana izmaklo je kontroli.

– Područje Komarne je uvršteno kao strogi rezervat Malostonskog zaljeva i Malog mora te u ekološku mrežu Natura 2000. Nitko nije protiv ekologije. Mi se trudimo imati suživot čovjeka i prirode. Ali kad meni netko kaže da su vinogradi devastacija prostora i najveći zagađivač okoliša, pitam se je li ta osoba zdrave glave – kaže Štimac.

– Pitam se stoji li iza toga netko zločest ili je u pitanju samo pogreška administracije. Studija o zaštiti okoliša može se usmjeriti onako kako naručitelj želi, ali ako se njome želi zaustaviti prosperitet općine Slivno i doline Neretve, onda je to ciljano ograničavanje razvoja pod izlikama zaštite Malostonskog zaljeva. 

- Kako može jedna vinarija na vrhu brda, koja ne stvara nikakav otpad, ima separator ulja i masti i neutralizator kiselina, biti veći zagađivač od planiranog turističkog naselja Stonske Dube ili kanalizacije u Kleku. Po zdravoj logici, što više šteti školjkarima? Ako ćemo mi štititi okoliš, a ljudi nam odu u inozemstvo, što smo napravili? – rezolutan je Štimac, koji postavlja pitanje nadležnima u Županiji u Dubrovniku.

– Štitimo li okoliš radi ostanka ljudi ili da samo bude lijepa slika na razglednicama? Vinogorje Komarna je razvojni faktor čitave Neretve. Uložili smo svoj novac i onda administracija stvara prepreko umjesto da otvara vrata za širenje gospodarske djelatnosti. Ako se želi prostor vratiti u prvobitno stanje, da to budu samo šume i makija, onda nam ne treba razvoj ni Neretve ni županije.

- Ekolozi tvrde da je narušeno prvobitno stanje prostora. Pa u koje ćemo se prvobitno stanje vratiti, kad su ovdje bili Turci ili Mlečani?! Svi mi želimo suživot čovjeka i prirode. Barem kod nas u Hrvatskoj ima prirode dovoljno za pokazati. Zemlja nam je zapuštena i devastirana i sada će se provoditi nekakve ekološke mjere da se upropasti i ovo malo gospodarskih aktivnosti – govori Štimac, naglašavajući da je izrada studije utjecaja na okoliš manjkava te da ne odgovara stvarnom stanju na terenu.

– Na kartama koje su bile podloga izrađivačima studije utjecaja na okoliš uopće nema vinograda koji se tu sade od 2005. godine. To su poljoprivredne površine evidentirane u Arkodu i na Googleu i onda ti koji su pravili studiju dolaze s mapama iz 2002. godine, na kojima nema vinograda, nego zelena površina i šuma. Onda oni kažu da treba šumu zaštititi, ali to nije više šuma, to je vinograd već deset godina. I sada bi neko županijsko tijelo preispitivalo odluku Vlade RH iz 2004. godine o davanju tog zemljišta u koncesiju – zaključuje Štimac i pita se kome to smetaju vinogradi na Komarni.

Županova podrška

– Kada se naručuje studija, onda se kaže što se želi postići. Ako se ne želi razvoj, onda neka se jasno i glasno kaže: vi ćete u Neretvi ostati seljaci i stočari u zaštićenoj prirodi koju će ponekad obići turisti s kruzera iz Dubrovnika! Ili nam netko tendenciozno želi nauditi ili taj netko ne obavlja svoj posao kako treba. U oba slučaja, naručitelj te studije, Dubrovačko-neretvanska županija, treba reagirati. Zakon o vlasništvu i poljoprivrednom zemljištu je jasan, jedinstveni su vinogradari okupljeni u udrugu "K7".

- Ne može se ne prihvatiti postojeće stanje na terenu kod izrade bilo kakvih studija. Slažem se da netko može propisati kako se treba ponašati u zaštićenom području, ali nitko ne može reći to se sada sve briše i tu nema ništa kada su vinogradi podignuti prije desetak godina. To nije šuma, to je poljoprivredno zemljište na kojem je zasađen trajni nasad – vinograd. I država je inzistirala da se šumsko zemljište kultivira da bi se zasadili vinogradi do ulaska u Europsku uniju, a sada netko potezom pera to želi izbrisati – naglašava Štimac.

Situacija je opasna za vinogradare na Komarni jer ako se usvoji Prostorni plan županije, niži planovi, u ovom slučaju općine Slivno, moraju se uskladiti sa županijskim, što bi nakon dvanaest godina tražilo revidiranje postojećeg stanja na terenu, odnosno krčenje vinograda i vraćanje prostora u prvobitno stanje.

– Mi nismo protiv zaštite prostora, ali tražimo da se uvaži i glas onih koji su za gospodarski razvoj i zapošljavanje ljudi te u konačnici i demografsku obnovu. Ne može čitava Neretva biti zaštićeno područje! Još nisu definirana staništa ptica. To su migratorni preleti, kojima, po ekolozima i biolozima, smetaju vinogradi. U ovoj državi se štiti sve i svašta, samo se ne štite ljudi koji rade i stvaraju nova radna mjesta – rezolutan je Štimac.

Vinogradarima nije jasno kakve veze ima izgradnja apartmanskih naselja u Dubi Stonskoj i na Planikovcu poviše uvale Bistrine, na što upozorava znanstveno vijeće Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, s vinogorjem na Komarni. 

Naime, znanstvenici se bune protiv apartmanizacije u obuhvatu Malostonskog zaljeva, što u konačnici podržavaju i neretvanski vinogradari, koji pak misle da su kolateralne žrtve nekih većih interesa, što bi nužno morala riješiti Dubrovačko-neretvanska županija kao naručitelj studije utjecaja na okoliš.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić s ovim je problemom upoznao i resornog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića za njegova nedavnog posjeta dolini Neretve.

– Vinari Komarne obratili su se s ovim problemom Županiji i o tome smo razgovarali u više navrata. Mi općenito podržavamo podizanje vinograda u kršu, stoga se u prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije nalaze vinogradi u Komarni, za koje su vinogradari dobili koncesije od države. Izrađivači strateške procjene utjecaja na okoliš dosta restriktivno gledaju na sve poduzetničke pothvate, međutim, mi ćemo inzistirati na postizanju održive ravnoteže između zaštite prirode i potrebnog razvoja koji će osigurati kvalitetu življenja i razvoj na određenom području – zaključio je župan Dobroslavić.

Županove riječi slaba su utjeha vinogradarima ako se nešto konkretno ne poduzme, a oni predlažu da se sporna studija odbaci i izradi nova, koja će sagledati realno stanje na terenu.

– U ovoj studiji utjecaja na okoliš pogrešno su predstavljene teze o ekološkoj mreži. Tako ta ekološka mreža u svom širokom luku obuhvaća područje delte Neretve, kao i vinogorja Komarna, zbog zaštite staništa ptica i njihova migracijskog puta. Zanimljivo je navesti da se takozvani zaštitari pozivaju na ekološku mrežu ne objašnjavajući koji bi to bio konkretan negativan učinak vinogorja Komarna – kaže Nebojša Jerković iz udruge branitelja "Modrozelena", koja također ima vinograde na Komarni.

– Zaštitari su bili obvezni donijeti mapiranje stanica i provoditi monitoring ptica, koje su u tom svom letu navodno ugrožene zbog vinograda. Nažalost, to nije učinjeno te samim time ovakvo široko područje ekomreže u ovom konkretnom slučaju nema svoju svrhu. Ovdje je potrebno spomenuti da navedena ekološka mreža nije u suprotnosti s korištenjem zemljišta u poljoprivredne svrhe, pogotovo vinogorja Komarna kao ekološkog vinogorja – kazao je Jerković. 

On i ostali vinogradari slažu se da će od Dubrovačko-neretvanske županije tražiti nadoknadu štete ako se ne prihvati realno stanje na terenu, a to je da su vinogradi na Komarni poljoprivredno zemljište po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i Zakonu o prostornom uređenju. Vinogradari s Komarne – vinske regije "K7" nadaju se da će prevladati razum te da će moći nastaviti obrađivati vinograde i proizvoditi vino na ekološki prihvatljiv način, kao i do sada, uz uvažavanje suživota čovjeka i prirode.

Stanislav SOLDO

Obradili 100 hektara

Sedam vinogradara članova udruge "K7" je od 2005. pa do 2013. na području općine Slivno, a na temelju odluke Vlade RH o podizanju dugotrajnih nasada, potpisalo ugovore o koncesiji na rok od 50 godina. 

Na temelju tih ugovora i uz suglasnost Hrvatskih šuma, da se na navedenim područjima predviđenim za prenamjenu ne nalazi vrijedna šuma, nego da je riječ o teškom pristupačnom području obraslom niskim raslinjem i makijom, stupili su u posjed te podignuli 82 hektara vinograda i 18 hektara maslinika.

Komentari: 0