Nacrt prijedloga novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu s intencijom da se raspolaganje decentralizira i spusti na razinu lokalne samouprave i županija, kako bi se ubrzao i pojednostavnio postupak dodjele poljoprivrednih parcela, bio je tema javne rasprave koju je župan Goran Pauk, zajedno s Višnjom Marasović, pročelnicom Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj moderirao u multimedijalnoj dvorani šibenske Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić".
Centralizirano raspolaganje poljoprivrednim zemljištem preko Agencije za poljoprivredno zemljište dugogodišnji je uteg razvoju poljoprivredne proizvodnje u cijeloj zemlji, no kako se čulo, zbog nekih specifičnosti u Dalmaciji je to još izraženije nego u ostatku zemlje.
Dosadašnja rješenja nisu zadovoljila, a činjenica da su pred nama čak 17. po redu izmjene propisa u ovoj oblasti rječito govori o lutanjima. Toga je svjestan i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji nakon aktualnog propisa iz 2013. godine pokreće nove zakonske izmjene, napomenuo je Pauk.
Izlagali su vlasnici OPG-ova, stručnjaci iz JU Razvojna agencija ŠKŽ i HGK, kao i predstavnici lokalnih samouprava, operativci zaduženi za gospodarstvo i poljoprivredu. Svoje prijedloge i primjedbe u idućim danima dostavit će Županiji i u pisanome obliku.
I privatne, ne samo parcele u državnom vlasništvu išle bi u zakup uz naknadu vlasnicima, no da bi provedba novog Zakona bila moguća, trebat će usporedo donijeti i izmjene zakonodavstva vezanog za katastar, zemljišne knjige, kao i rad javnih poduzeća, poput Hrvatskih šuma.
Širenje moguće jedino na zemljište HŠ-a
Naime, poljoprivredne površine u dobrom dijelu Zagore, napomenuto je tijekom rasprave, mogu se širiti jedino na zemljišta HŠ-a, a budući da je ta tvrtka "država u državi" ocijenili su diskutanti, bit će prva koja će kočiti provedbu novog Zakona, kako im se ne bi narušila osnova za gospodarenje, premda u Dalmaciji uopće nema komercijalnih šuma. Zakon o šumama, s druge strane, nikad nije bio usklađen s onim o šumskom poljoprivrednom zemljištu.
Josip Silov, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Skradin u svojoj je diskusiji najbolje sažeo stavove nekolicine diskutanata prije njega, apeliravši da se ne donese idealan Zakon, već propis s mogućnošću da zaživi u praksi.
Poučeni iskustvom i poraznom činjenicom da se u posljednjih 20 godina na području županije gotovo ništa nije napravilo da se državne poljoprivredne parcele oslobode i privedu svrsi, zadržavaju sumnju da će država ovaj put donijeti dobro zakonsko rješenje.
– Želimo li od državnog poljoprivrednog zemljišta imati koristi, tada treba omogućiti da u ažurnom postupku zainteresiranima za poljoprivredu dodijelimo obradiva zemljišta u nespornom državnom vlasništvu, bez ikakvih imovinsko-pravnih dubioza, jer promjene u katastru i vlasničkim knjigama nećemo doživjeti još 20 godina, a vremena nemamo.
- I aktualni Zakon dobro je sročen, ali se ne da provesti, prema tome, ne tjerajte nas da po općinama izrađujemo programe za cijelo zemljište, jer ih već imamo kao obvezu prethodnih Zakona, no po uredima jedino hvataju prašinu – poručio je Silov sa zaključkom da je potreban isključivo registar poljoprivrednog zemljišta na razini županije.
Također, pri dodjeli zemljišta trebalo bi puno više bodovati domicilnost tražitelja. U protivnome, ako se na natječaj javi Ivica Todorić, kao predstavnik krupnog kapitala u poljoprivredi, tada ne može proći nitko, napomenuo je Silov uz odobravanje ostalih.
Od toga uostalom ovisi ostanak i vraćanje ljudi na sela, a po njegovoj ocjeni, država bi htjela OPG-ove s visokom proizvodnjom, što je nemoguće. Doduše, jedino seljaci mogu spasiti život na ruralnim područjima, no tada im vlast treba omogućiti da se od 10 hektara može živjeti, kao u Austriji. Ili to, ili neka država odluči da se zemljište razdijeli na 50 tvrtki s poljoprivrednicima u radnom odnosu, ali tada treba imati na umu da radnici ne moraju biti iz Hrvatske.
Kako je ocijenio Silov, zakonski nacrt o kojem se raspravlja u županijama diljem Hrvatske varijanta je između postojećeg i onog prije njega, jer su gradska vijeća odlučivala o poljoprivrednom zemljištu, uz nekoliko provjera iz ministarstva, što je bilo dobro.
Nije dobro, međutim, što se opet vraćaju poljoprivredni programi, jer od njih nema koristi kada se naprave na temelju netočnih podataka iz katastra: zbog toga, od tri tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u Skradinu nema se što ponuditi zainteresiranima!
Dosta obveza na lokalnoj samoupravi
Kasnije je došla Agencija, no problem je ostao, jer se Agencija nije htjela baviti parcelacijom zemljišta, pa su takvi zahtjevi ostajali u ladici, dok se ne pronađe način kako zemljište razdijeliti.
Na evidenciju poljoprivrednog zemljišta kojom raspolaže Agencija i što je, navodno, najbolji dio zakona iz 2013., prema riječima župana Pauka, osvrnuo se Matija Bumbak, pročelnik Odjela za gospodarstvo Grada Šibenika.
– Sve to lijepo izgleda, no kada smo od Agencije zatražili podatke, dostavili su nam tablicu sa stotinjak parcela, od kojih je ostalo slobodno svega 4-5! Želim reći da će za područje Dalmacije podaci biti jako loši i tu ćemo nagaziti na sto mina, imat ćemo gomilu problema. Dosta se obveza stavlja nama na teret, a traže se suglasnosti županije, Hrvatskih šuma i čini mi se da ćemo poginuti i prije nego što uđemo u bitku – zaključio je Matija Bumbak.