S napisom 'Nemojmo uprskati, dobre planete teško je pronaći' i uz crtež Zemlje na bijeloj majici dočekao nas je u Višnjanu Korado Korlević, jedan od najpoznatijih svjetskih lovaca na asteroide, po produktivnosti 18. u svijetu.
Njegov je „potpis“ na otkrivenih čak 1400 asteroida i dva kometa, od kojih jedan nosi njegovo prezime, a naziv drugog dijeli s Marijom Jurićem, profesorom na Sveučilištu Washington u Seattleu, koji je među prvim genijalcima boravio u Višnjanu.
Naš sugovornik jedan je od vodećih hrvatskih astronoma, pokretač svjetski poznate Zvjezdarnice u Višnjanu, voditelj je Znanstvenog-edukacijskog centra Zvjezdarnice, koji se bavi edukacijom mladih istraživača i budućih znanstvenika, te predsjednik Adrisove Zaklade kojoj je jedan od najvećih zadataka podrška nadarenim i darovitim.
Svojevrsna hodajuća enciklopedija znanja i mudrosti, promotor astronomije i znanosti, komentirajući poruku na majici, odmah je ustvrdio:
- Ni jedan planet nije kao Zemlja. Više od 3000 planeta, koji danas lebde oko drugih zvijezda, ili su ledene pustinje ili pakao. Samo je naša Zemlja sinonim za život. Međutim, ona je ugrožena zbog ljudskog „otiska“. Potrošili smo resurse dvije i pol Zemlje, a ne obnavljamo ih. Već smo opasno prešli crtu njezine samoobnove - ističe Korlević.
Stablo masline kao ni jedno drugo
Obitelj ovog svjetski renomiranog astronoma i znanstvenika ima hrvatske korijene duge 400 godina, no Korado je bio pionir Korlevićevih koji je 1985. entuzijastički krenuo u sadnju maslina, i to zbog konkretnog povoda.
Naime, kako nam priča, te su godine zbog izgradnje obližnje ceste čupali stare masline i bacali ih, što je po njegovu svjetonazoru zaljubljenika u stablo masline, u kojem počiva povijest i tradicija Istre, bilo nezamislivo.
Stoga je vrebao utovarivač, kojim je stare, izvađene masline prebacio na svoju parcelu površine 6000 metara četvornih, posadio ih po starinski, vratio im život i dosadio još stabala.
Danas ima 20 stabala maslina, koja žive u pravom suživotu sa stablima dunje, badema, višnje, oraha, koji su tradicionalno sađeni, ovisno radi li se o dubokoj ili plitkoj zemlji.
Tada je smatrao, a i danas tako drži, da je nedopustivo vidjeti zapuštenu zemlju, obraslu korovom, koja se uz rad i trud može kultivirati, oplemeniti raznim kulturama, posebno maslinama, koje su bile i ostale simbol istarskih težaka i njihovih obitelji.
Po njegovu mišljenju stablo masline, u usporedbi s drugima, prava je umjetnost, podsjećajući na skulpturu, posebno kad je riječ o stoljetnim stablima, za razliku od ostalih stabala koja su u obliku cilindra.
Njegovi stari nisu se bavili maslinarstvom, imali su kamenolom, tata mu je bio traktorist, pa ne čudi što je kao mali želio jednog dana biti kovač ili traktorist. No, život i školovanje odveli su ga u znanstvene vode, u kojima mu je najveće zadovoljstvo educirati mlade istraživače i prenositi na njih ljubav prema astronomiji, što smatra svojim uspjehom i zadovoljstvom.
Glavna je mama Narčiža
Zbog prirode svog posla, nije se mogao posvetiti maslinama, kako je nekada planirao i želio, a i njegov brat Mladen radi u zvjezdarnici u Tićanu te kao instruktor preživljavanja, a i vodi klubove istraživača EXPLORA.
Zato je glavna i odgovorna za vrt i maslinik njihova mama Narčiža. Iako ima osam desetljeća, još uvijek vodi glavnu riječ i brigu o ulikama. Ona je postavila ljepljive “lovce“ za muhe po granama, pa Korlevići nastoje uglavnom ne špricati sva stabla. Ona organizira košnju trave, predvodi berbu maslina, uzgaja povrće u vrtu...
Korado je svjestan štetnosti industrijskog razvoja na uštrb obiteljskog i obnovljivog, pa ističe kako nekad nije trebalo špricati masline protiv nametnika zbog prirodnih lovaca.
Navodi primjere suhozida, koji su nekada bili staništa guštera koji tamane kukce, pa tako i maslinovu muhu i ostale njezine nametnike. Kilometri suhozida su srušeni, uništeni pa su, umjesto prirodne zaštite od nametnika, ljudi primorani posegnuti za umjetnim, kemijskim.
Prisjeća se on i stabala žižule, koja su nekada redovito čuvala maslinike zahvaljujući osama, buba marama, pčelama od napada nametnika. Osim toga, kameni zid stvarao je potreban hlad, a i stada ovaca koja su pasla i gnojila maslinike bila su također prirodni zaštitari.
Njegova majka imala je do prije nekoliko mjeseci guske u masliniku, koje su čistile travu i teren, no dala ih jednom mještaninu, jer su bile svojeglave i agresivne.
Posadio je Korado borove i čemprese na istoku imanja zbog zaštite od bure, a s pokojnim ocem sazidao je novi suhozid gradeći po 10 metara dnevno, što je bilo vrlo naporno.
Istina, sadio je on masline i tijekom rada u višnjanskoj osnovnoj školi „Jože Šuran“, u kojoj je krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća predavao sve predmete, osim glazbenog, zbog tadašnjeg nedostatka učitelja.
Kako nam veli, tada je s učenicima u sklopu projekta Školski vrt posadio stabla masline, uz borove, čemprese, bademe. Poveo je našu ekipu da vidimo visoke i raskošne rezultate tog njihova zajedničkog rada, pod kojima smo u vruće i sparno kolovosko prijepodne pronašli dragocjen hlad i friškecu.
Ne treba pretjerivati
Kvalitetno ulje od buže, istarske bjelice, leccina i karbonace potroše za vlastite potrebe, a ulike prerađuju u tarskoj uljari.
Pitamo ga koje su zvijezde bile sklone Istri da postane vodeća maslinarska regija u svijetu, a njezina ulja diljem planeta osvajaju zlata?
- Nikad zvijezde nisu zaslužne za uspjeh. Uvijek su to ljudi. Oni koji su kopali i razmišljali o budućnosti. A takvih je u Istri bilo i jest puno. Stvorili su vrhunski brend, koji se prodaje i u inozemstvu pronoseći priču, koja uvijek prodaje proizvod. Posebno ako je vrhunski - kaže Korado.
Pri tome smatra da je Istra pogodnija za masline od Dalmacije, jer se radi o rubnom području, koje ponekad otežava samo preživljavanje masline, poput zima i snijega, ali zato se dobiva vrhunska kvaliteta ulja, često nadređena kvantiteti.
U prilog toj teoriji navodi primjer obronaka Himalaja, rubnog planinskog područja u Nepalu, gdje uspjeva najkvalitetniji čaj.
Njegova supruga Klara je farmaceutkinja, stoga naš domaćin zna da se maslinovo ulje koristi u proizvodnji nekih pripravaka i magistralnih lijekova kao bazna komponenta. Idealno se „sljubljuje“ s bademovim uljem i lanolinom koji se dobiva iz ovčje vune. Uz to dodaje kako je maslinovo ulje fenomenalno za skidanje mrlja od katrana.
U prehrani je iznimno zdravo, no ne smije se pretjerivati, smatra Korlević. Dodaje da pretjerano unošenje maslinova ulja u organizam može imati efekt dizelskoga goriva koje izgara previše kalorija, budući da litra maslinova ulja ima 8500 kilokalorija. Stoga ga Korlevići uglavnom koriste na salatama, izbjegavajući ga u termalnim obradama.
Ima „traume“ od berba maslina nekada, kada je pomagao drugima tijekom oštrih zima, kada, ilustrira nam, nisi znao tko je od zime i hladnoće više smežuran ti ili maslina, pa ti se činilo da ćeš umrijeti od zime.
Pozdravlja ranu berbu, već početkom listopada, koja je u Istri postala novo pravilo po kojem se jamči iznimna kvaliteta maslinova ulja. I to je, po njemu, spasilo priču o istarskom maslinovu ulju.
Splićanka Marina u NASA-iMnogi danas svjetski priznati znanstvenici, potekli su iz istraživačkog „laboratorija“ višnjanske Zvjezdarnice, pod teleskopskom i mentorskom palicom Korada Korlevića. Ponosan je na svakog mladog, uspješnog znanstvenika, koji je prve spoznaje i iskustva o astronomiji i znanosti stjecao pod višnjanskim nebom.Takva je danas poznata fizičarka iz Splita Marina Brozović, koja je zaposlena u NASA-i, a čiji je odgovoran posao usmjeren na zaštitu Zemlje od asteroida i ostalih nebeskih tijela, čija bi putanja mogla ugroziti naš planet. Po njoj je nazvan jedan asteroid kojeg je otkrila 2006. |
I kćerke u znanostiObje kćerke od oca naslijediše ljubav prema znanosti. Petra je diplomirala molekularnu biologiju na PMF u Zagrebu, a sada je na doktoratu na Institutu Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, kod svjetskog poznatog Svantea Paaba, koji se bavi istraživanjem neandertalaca. Mlađa Maja, studira Lingvistiku u Zagrebu. |