Genijalni Faust Vrančić konstruirao je i mlin za masline koji je imao mnoge prednosti u odnosu na tadašnju tehnologiju

Genijalni Faust Vrančić konstruirao je i mlin za masline koji je imao mnoge prednosti u odnosu na tadašnju tehnologiju
Inovativni mlin za masline Fausta Vrančića

Naša spoznaja o Faustu Vrančiću (1551. – 1617.) srednjovjekovnom genijalnom izumitelju, znanstveniku i vizionaru, vezuje se najčešće za njegovu inovaciju tzv. "letećeg čovjeka" (lat. Homo volans), u stvari jednu od prvih konstrukcija padobrana, te se pretpostavlja da je s njim izveo skok s tornja u Veneciji.

Međutim, malo se zna da je on u svojoj knjizi "Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina" (lat. Machinae novae Fausti Verantii Siceni) izradio i nacrt inovativnog mlina za masline u okviru objavljenih 49 bakropisa velikoga formata i 56 opisa različitih konstrukcija svojih ili prerađenih tuđih izuma. S obzirom na to da na knjizi nije naznačena godina i mjesto izdanja, pretpostavlja se da je djelo tiskano 1615. (ili 1616.) u Veneciji i to na latinskom i talijanskom jeziku.

Crteži su pregledni, rađeni u perspektivi i većina njih izvodivi. Izumi su raznoliki, a obuhvaćaju: mlin na vjetar, vodeno kolo, most od konopa, brod koji se može nositi, viseća kola, brod s otvorenim dnom, dvostruku pilu, instrument za sukanje užadi, kolo za bakrotiskare, nosiljku s jednom mazgom, vatreni i sunčani sat, mlin tjeran jedrima, magareći mlin i mnoge druge.

Posebno se uočava da nema ideja za proizvodnju ratnih strojeva, što je u njegovo vrijeme bila najčešće pojava kod inovatora. Njegovi su izumi uglavnom bili namijenjeni olakšavanju ljudskoga rada primjenom teglećih životinja te iskorištavanjem prirodne energije za dobrobit čovjeka. Izumi su uglavnom realni i korisni za praktičnu uporabu, a većina ih je namijenjena poljodjelstvu.

Jedna od tih Faustovih inovacija je i mlin za masline odnosno "muljalo za ulje" (Mola olearia). Tehničko rješenje je vrlo originalno i potpuno različito od dotad poznatih preša i mlinova za masline. Tadašnji tijeskovi i mlinovi najčešće su koristili veliki kameni kotač koji se vrtio oko učvršćenog stupa guranog od čovjeka ili životinje.

Vrančićeva preša koristi kameno kolo koje se kreće ravno. Naime, samo jedan čovjek okreće veliki drveni kotač i njegovo obrtanje pomoću konopa se prenosi na manji kotač pričvršćen za kameni kotur koji se ravnomjerno pokreće i gnječi masline smještene u dugoljastom koritu.

"Ovo kolo može biti od koristi u prešama, tamo gdje se običava tlačiti ulje", objašnjava svoj izum Vrančić te ističe i "može mnogo bolje obaviti posao naše kolo koje tjeraju ljudi".

 
Osim ove preše u knjizi "Machinae novae" Vrančić je prikazao i inovativnu prešu za vino i ulje (Torcular (praelum) pro vino et oleo). Tadašnji tijeskovi najčešće su imali veliki balvan s vijkom. Međutim, Vrančićeva preša ima koloturno dizalo pomoću kojeg se diže veliki teški kamen. Postupnim spuštanjem u drveni koš kamen je svojom težinom vršio pritisak na grožđe ili masline i tekućina se cijedila iz koša u posudu za prijenos iscjetka.

Ovi mlinovi, odnosno preše, imali su mnoge prednosti, posebno jer ih je mogla pokretati samo jedna osoba i nisu zahtijevali upotrebu životinje, pa prema mišljenju Vrančića primjenom njegovih "makinja" zgnječit će se više maslina nego bi to učinilo više ljudi korištenjem drugih mlinova i preša.

Nameće se pitanje zašto se Faust zanimao za izradu novih tipova preše. Treba znati da se u to doba u Venecije tiještilo masline na različite načine. Nije bilo napušteno ni neprimjereno gnječenje nogama, a upotrebljavali su se i različiti tijesci i mlinovi, od kojih su mnogi bili nefunkcionalni, primitivni i grubo izrađeni.

U tadašnjoj Dalmaciji i dijelu Italije kojom je upravljala Mletačka Republika poljodjelstvo je bilo osnova gospodarstva. Faust je bio rodom iz Šibenika, gdje je proveo i dio života, koji je u to vrijeme svoju ekonomsku snagu temeljio na poljoprivredi, uglavnom u proizvodnji u prvom redu vina, a potom maslinovog ulja. Vjerojatno su ove činjenice imale utjecaja na Vrančićevo zanimanje za izradu inovativnih poljodjelskih strojeva.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da je Faust bio imenovan upraviteljem biskupskog poljoprivrednog imanja u Veszpremu, gdje se susreće s održavanjem i upravljanjem gospodarstva. Tu se vjerojatno u praksi upoznao s upotrebom tijeska i načinom prerade maslina i zadobio o tome znanja, što mu je sigurno kasnije dobro poslužilo za izradu nacrta strojeva objavljenih u knjizi "Machinae Novae".

Nemamo podataka koji bi nam otkrili koliko se preša i mlinova izradilo po Faustovim nacrtima i koliko ih se u praksi koristilo.
Naslovnica Maslinarstvo

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati