Stručni suradnik Masline savjetuje kako suzbiti paunovo oko i olovnu bolest

Stručni suradnik Masline savjetuje kako suzbiti paunovo oko i olovnu bolest
Dugotrajna kiša uz temperature iznad 10 stupnjeva C stvara idealne uvjete za zarazu bolestima

Kaže se da je maslina kao majka, možemo ju nebrigom i nepažnjom „zaboraviti“, a kad god joj se vratimo ona nas velikodušno dočeka. Ima u tome dosta istine, ali treba imati na umu da je maslini, kao i svakome živom biću, potrebna pažnja i da samo uz nju može pokazati i zadržati svoju pravu vrijednost i lakše se oduprijeti nedaćama iz okoline. 

Štetnike ćemo pratiti kasnije, kada izađu iz svojih skrivenih skrovišta i potraže maslinu, čije će plodove najvažniji štetnici (moljac, svrdlaš i muha) koristiti kao mjesto za razmnožavanje i čijim će ličinkama u razvoju plod poslužiti kao hrana.

Njihova je jedina krivica ta što su tako prirodno određeni, ali pri tome uništavaju rezultate našega truda. Nagon za razmnožavanje je jedan od najjačih, pa kada puno štetnika preživi zimu možemo tokom ljeta očekivati njihov značajni napad.

Gljivične bolesti u lišću masline

Paunovo oko i olovna bolest su gljivične bolesti koje se razvijaju u lišću masline i posljedice čijih su zaraza prijevremeno otpadanje listova. Zdravi list ima vijek od tri godine, a napadnut otpadne ubrzo nakon zaraze. Spore obiju bolesti se šire sa otpalog zaraženog lišća, ali i sa bolesnih listova koji su još na stablu.

Grane masline sa kojih je otpalo lišće ne samo što je ružno za vidjeti, na njima te godine, a vjerojatno niti slijedeće neće biti plodova. Prirodna je to reakcija biljke, koja prvenstveno nastoji preživjeti, pa glavninu pupova na zaraženim grančicama preusmjeri u lišće, a izrasle cvjetove kasnije odbaci. Time štedi energiju potrebnu za razvoj plodova, sve dok ponovo ne uspostavi ravnotežu tj. dok opet ne izrastu i razviju se listovi.

 
Početak zaraze

Početna infekcija paunovog oka može nastupiti u većem dijelu godine, u velikom rasponu temperatura, od 3 do 34C, s time da se na umjerenim temperaturama brzo razvija, a u hladnim ili vrućim uvjetima puno sporije. Jedini važan preduvjet je da zrak bude zasićen vlagom barem 99% u trajanju od najmanje 14 sati. Optimalni su joj uvjeti za razvoj na jesen i u proljeće, kada je za zarazu dovoljna jedna danonoćna kiša. Od berbe do sada ih je bilo već puno.

Ove dvije bolesti imaju sličan životni ciklus, pa je i suzbijanje isto. Ali maslinari su često u nedoumici, kakvo bi bilo najbolje. Dešava da, usprkos zaštiti, bolest plane na proljeće, da nakon prskanja otpadne puno lišća, da je jedno stablo jako zaraženo, a susjedno gotovo ništa…

Nekoliko je činioca koji to određuju. Važna je sortna osjetljivost. Buža ženska, istarska bjelica i oblica su vrlo osjetljive na zarazu paunovim okom, kao što je i leccino na olovnu bolest. Uobičajeno, početak zaraze se dešava neposredno pred berbu, ali tada, zbog karence preparata, ne možemo prskati. Budući da se zaraza nastavlja i dalje, još je uvijek to dobro obaviti ubrzo nakon berbe.

Izbor preparata

Izbor preparata pri tome ovisi o stupnju zaraze. Gotovo svi bakreni preparati imaju odlično i relativno dugo preventivno djelovanje, ali ne suzbijaju gljivicu koja je već ušla u list. Uz to, bakar ulaskom u list djeluje toksično i može izazvati njegovo otpadanje.
 
Maslina lako prima vlagu iz zraka kroz puči (sitne otvore na listu) koje u vlažnoj okolini otvara, a štedi vodu u uvjetima suhog zraka tako što ih tada zatvara. Zbog toga se sa bakrom nikada ne prska za vlažnog vremena, jer će tada on sa vlagom ući u list, dok je tretiranje u suhim uvjetima bezopasno.

Kod zaraženih listova reakcija može biti drugačija. Naime, gljivica paunovog oka se razvija unutar lista, ispod gornje kožice i kada se sprema za razmnožavanje (proizvodnju spora), prorasta na površinu i time radi tisuće rupica koje mi vidimo kao one karakteristične krugove na listu.

Te rupice maslina ne može regulirati i kroz njih bakar može ući u listove, izazivajući njihovo otpadanje. Bolesni listovi će svejedno ranije otpasti, ali ne želimo da sami to prskanjem ubrzamo.

Tada biramo neki sistemični preparat, koji ulazi u list i u njemu blokira daljnji razvoj bolesti. To je upravo ono što je za preporučiti – Stroby, Difcor ili Nativo, da bi kasnije, početkom travnja, ponovili zaštitu s bakrenim preparatom. Djelotvorni, a manje agresivni bi bili tada i neki drugi kontaktni preparati kao što su Folpan, Dithane ili sl.

Gljivica olovne bolesti se razvija na površini lista, uglavnom na donjoj strani i ne izaziva značajno opadanje lišća nakon tretiranja sa bakrom.

Svakako da ove bolesti ujedno i iscrpljuju maslinu, pa ćemo joj u boljem oporavku pomoći dobrom gnojidbom.

Naslovnica Maslinarstvo

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati