Naš poznati maslinar prenosi svoja iskustva: Već godinama se držim pravila kojima sprječavam štete, a to podrazumijeva izbjegavanje nekoliko pogrešaka

Naš poznati maslinar prenosi svoja iskustva: Već godinama se držim pravila kojima sprječavam štete, a to podrazumijeva izbjegavanje nekoliko pogrešaka
Maslina pod snijegom na Pelješcu, posljednjih dana ove veljače

Moje maslinarsko pravilo je: bolje nekada ne raditi ništa oko masline i na maslini nego raditi nešto u pogrešno vrijeme. U svjetlu klimatskih promjena i vremenskih ekstrema koji su učestali, neizvjesno je što će nam priroda u budućnosti podariti. Već godinama držim se pravila kojima mogu utjecati i izbjeći moguće štete na maslinama od zime i kasnoproljetnih mrazova. Ta pravila podrazumijevaju izbjegavanje nekoliko pogrešaka.

Prvo: izbjegavanje jesenske gnojidbe mineralnim gnojivima, posebno izbjegavanja dušičnih mineralnih gnojiva ili ih davati u minimalnom postotku. Zašto? Zbog toga što se sve to može maslinama nadoknaditi u proljeće i ljeto kada im najviše treba, ali bez rizika.

Dodatkom dušičnih gnojiva u jesen potiče se masline na aktivnost i održavanje njihove vegetacije prema zimi, što nosi rizike od smrzavanja na manjim temperaturama. Ako i ne dođe do niskih temperatura, masline će vegetirati i na „toplom“ suncu siječnja.

Svaki iznenadni pad temperature ispod ništice, čak i do -2 stupnja Celzija, ostavit će posljedice. S druge strane pretjerana gnojidba dušikom masline može otjerati u „znojenje“ i pojavu čađavice, kao i drugih oboljenja.

Druga pogreška koju treba izbjegavati: rana rezidba u nepovoljno vrijeme. Netko tko ima tisuće stabala maslina osuđen je početi rezidbu zimi da sve uspije završiti. To je istovremeno i rizik na koji mora računati, jer svaka rezidba budi maslinu iz zimskog sna i pokreće sokove. Maslina počne vegetirati da bi aktivirala vegetativne točke u svrhu nadoknade gubitka lista.

Ja nikad ne počinjem rezidbu u „zeleno“ prije travnja, kada mine rizik proljetnih mrazova. U današnjim vremenskim ekstremima ni na otocima rezidba krajem veljače i početkom ožujka nije sigurna.

Na našim otocima, uz ovako blagu zimu u siječnju i većem dijelu veljače, masline su vegetirale cijelo vrijeme i led koji je došao u zadnjoj dekadi veljače sigurno je ostavio posljedice na mnogim maslinama i maslinicima. To će, na žalost, rezultirati izostankom rodnosti, čak i ako se stablo masline oporavi.

Najvažniji je čimbenik poticanja vegetacije zimi, uz rezidbu, odnos dnevno-noćnih temperaturnih oscilacija. Što su one veće, veća je mogućnost poticanja vegetacije - kruženja sokova kroz deblo i pod korom stabla maslina.

Na povoljnim i jako dobro osunčanim položajima, posebno na otocima, te dnevno-noćne temperaturne oscilacije pokreću vegetaciju kao da je proljeće. U takvim okolnostima i manji minusi do -4 stupnja Celzija, koji izvan vegetacije ne bi naštetili maslini, ostavljaju teške posljedice smrzavanja ispod kore i ispucalu koru na granama i deblima uz otpalo lišće.

Zašto se pokreće vegetacija u nepovoljno vrijeme? Fitohormon citokinin pod utjecajem vanjskih čimbenika (gnojidba dušikom, rezidba, oscilacija dnevno-noćne temperature) pokreće signal djelujući na poticanje gena nužnog za stvaranje proteina neophodnih u diobama stanica svake biljke, pa tako i masline. Uz to, pobuđeni i probuđeni fitohormon citokinin pokreće i ostale važne fiziološke mehanizme unutar masline. Koje sve mehanizme?

Prvo: stimuliraju dotok hranjivih materijala iz drugih dijelova biljke u listove i sprječavaju gubitak klorofila. Na taj način citokinini odgađaju starenje biljke. To svojstvo je posebno izraženo u masline.

Drugo: Citokinini stimuliraju povećanje stanica i na taj način djeluju na povećanju plastičnosti i rastezanja stanične membrane.

Treće: Poticanje rasta adventnih pupoljaka jedno je od najvećih osobitosti citokinina. Kod rezidbe skidanjem lisne mase moramo biti svjesni da je list masline deponent informacija.

Kad se rezidba dogodi u jesen, onda svojstva citokinina da stimuliraju dotok hranjiva i potiču adventne pupove na rast idu u prilog održavanja vegetacije u pogrešno vrijeme. Naime, tada u slučaju pada temperature može doći do smrzavanja stabla masline i na minimalnim minusima koje bi ona fiziološki izdržala u drugim okolnostima.

Četvrto: U nekim ispitivanjima dokazano je da citokinini potiču gen koji inicira veću otpornost biljaka prema insektima.

Za sve ovo nabrojeno važno je zaključiti da svi imamo zadan okvir iz kojeg kada iziđemo nosi nesagledive posljedice i vraća nas na početak.

Koje su masline posebno osjetljive

Čitao sam puno o tome koje su sorte maslina posebno osjetljive na zimu i mogu zaključiti: sve masline su osjetljive na zimu. Ako ih uhvati u pogrešno vrijeme, onda će im i mali minusi naštetiti. Kada dođe jaka zima i veliki minusi, uz dugo trajanje, stradat će sve, posebno mlade masline.

Sorte maslina se također aklimatiziraju na studen i sve nevolje položaja gdje su posađene samo da im čovjek pomogne svojom (ne)aktivnošću, a ne odmogne. Ja imam više od 50 sorti maslina (što nacijepljenih, što originalnih stabala) pa mi lišće ne otpada i nema štete, a minusi su bili do -10° na mojim položajima.

Kako rezati promrzle masline

Kad dođe do oštećenja, najbolje ga je ocijeniti u sezoni rasta u kojoj se to dogodilo. Ako je oštećenje slabo (lišće promijenjene boje, često s uvijenom plojkom, koje svejedno ostaje na maslini), rezidba treba biti slaba. Ako zona kore izgleda suho i smećkaste boje, a jednogodišnji i dvogodišnji izbojci su oštećeni (raspucala kora, posmeđenje tkiva), rezidba se može ograničiti samo na odstranjenje oštećenih izbojaka. Rezidba se tada započinje od vrha prema osnovi, sve do mjesta na kojemu je tkivo još zdravo. Na taj je način moguće postići bujan rast i brzu rekonstrukciju krošnje.

Prilikom rezidbe nije preporučljivo štedjeti oštećene grane kostura primjenom slabije rezidbe, jer će maslina tako slabije reagirati, a za rezidbu u sljedećim godinama trošit će se više vremena. Ako su novi izbojci nastali od tkiva koje nije posve funkcionalno, novi će rast vjerojatno biti slab i neujednačen tijekom nekoliko sezona rasta. Ako je oštećenje jako, preporučuje se odstranjenje čitave krošnje.

Ova se preporuka temelji na iskustvima nakon pozeba 1956. i 1985. godine u Italiji, kada su najbolji rezultati u obnavljanju krošnji oštećenih maslina postignuti odrezivanjem debla pri osnovi. Kada su se masline pokušale obnoviti umjerenom rezidbom, novi rast nije bio tako bujan, a trebalo je i više vremena i rada da se obnovi krošnja. Mladar i Kovačević (1990.) pokazali su i dokazali da nove masline oblikovane od potjeranih korjenovih izdanaka mnogo brže rastu i bolje rađaju ako je krošnja bila u cijelosti odstranjena nego ako je ostavljen veći dio stare krošnje.

Naslovnica Maslinarstvo