Talijanima packe zbog smrtonosne bakterije! Znanstvenici nisu iznenađeni: Situacija je redikulozna...

Talijanima packe zbog smrtonosne bakterije! Znanstvenici nisu iznenađeni: Situacija je redikulozna...

Italija, Francuska, Španjolska. Tko je sljedeći? Na to pitanje još nema odgovora, ali opasna bakterija Xylella fastidiosa zbog koje je uništeno milijun stabala maslina na talijanskom jugu, u Pugliji, među kojima i neka stoljećima stara, prijeti proširenjem ostatkom Europe.

Ipak, talijanske vlasti su prošle godine propustile pratiti širenje infekcije i nisu slijedile planove dogovorene s Europskom komisijom koja je nedavno objavila izvješće u kojemu kritizira Italiju.

Talijanski znanstvenici nisu iznenađeni europskim kritkama, njihova nastojanja da zaustave infekciju opetovano su sprječavana tijekom posljednje četiri godine kada su prvi put posumnjali da bolest brzog sušenja maslina izaziva bakterija Xylella fastidiosa za koju nema lijeka.

Prespore vlasti

- Situacija je redikulozna - kaže biljni patolog Giovanni Martelli sa Sveučilišta Bari u sjevernoj Pugliji. - Vlasti su se uvijek presporo pokretale kad je bila neophodna brza akcija - kaže on.

Premda su stručnjaci brzo nakon pojave bolesti maslina ustvrdili kako je uzrok Xylella fastidiosa, prosvjednici su to osporavali, a 2015. je regionalni tužitelj, pod utjecajem gnjevnih zaštitnika okoliša koji su se bunili protiv uništavanja drevnih stabala maslina, pokrenuo kriminalističku istragu kako bi se utvrdilo jesu li sami zananstvenici zapravo prouzročili infekciju.

Izvješće Europske komisije uključuje cijelu "litaniju" propusta talijanskih vlasti. Kaže se kako je sistematski monitoring infekcije prekasno započeo, te da je bilo pretjeranih kašnjenja u uništavanju zaraženih stabala maslina.

Uz to, nacionalne i lokalne vlasti potrošile su tek malo više od polovice od deset milijuna eura koje su im bile na raspolaganju za mjere obuzdavanja širenja zaraze.

Ima još dokaza sporog odgovora na problem koji je izazvala ubojita bakterija. Većim dijelom 2016. godine talijanski laboratoriji gotovo uopće nisu analizirali uzroke Xylelle, što indicira da je monitoring praktički prestao.

Europska komisija je zabrinuta da bi Xylella fastidiosa pauca, soj za koji se zna da izaziva bolest brzog sušenja maslina, mogla zaprijetiti cijelom europskom maslinarstvu ukoliko se ne spriječi njeno širenje. No, to nije jedino zbog čega je Europska komisija zabrinuta.

Naime, novi koordinirani programi monitoringa identificirali su još neke sojeve Xylelle u drugim zemljama Unije - Njemačkoj, Švicarskoj i Španjolskoj.

U svibnju su španjolske vlasti objavile da je Xylella fastidiosa fastidiosa, uzročnik Pierceove bolesti koja periodično pohara vinograde u Kaliforniji, otkrivena na lozi na Mallorci. Ta infekcija brzo i lako je zaustavljena, ali stručnjaci strahuju da bi još neotkriveni sojevi opasne bakterije mogli pokrenuti epidemije na drugim voćnim zasadima.

Takav niz sojeva sugerira kako je Xylella više puta unesena u Europu, smatraju stručnjaci Europske unije, a toga bi moglo biti još.

 
Španjolska u strahu
 
Nakon Italije, Francuske i Baleara, opasna bakterija Xylella fastidiosa prvi put se pojavila i na španjolskom kopnu prijeteći nasadima najvećega svjetskog proizvođača maslinova ulja. Jedan od sojeva ove ubojite bakterije pojavio se na stablima badema u Andaluziji.

Premda na maslinama u blizini zaraženih badema zasad nije otkrivena bakterija, regionalne vlasti odmah su postupile po preporukama Europske unije i u krugu stotinu metara od zaraženog voćnjaka posječene su masline te je područje tretirano insekticidima koji bi trebali uništiti kukce, moguće prijenosnike bakterije.

Xylella fastidiosa je u Španjolskoj prvi put otkrivena lani na Mallorci na stablima trešanja, a sad je pronađena i na kopnu. Razumljiv je strah koji vlada u Španjolskoj nakon pojave opasne bakterije budući da ova zemlja proizvodi otprlike polovicu svjetske proizvodnje maslinova ulja s oko 350 milijuna stabala maslina.

U Andaluziji se nalazi 60 posto španjolskih nasada maslina i najosjetljivija je na mogući napad ubojite bakterije, a ukoliko se Xylella fastidiosa proširi na masline, izazvalo bi to katastrofalne posljedice za španjolsko gospodarstvo.

Da podsjetimo, bakterija je prvi put otkrivena u maslinicima na jugu Italije 2013. godine, kamo je najvjerojatnije stigla uvozom zaraženih sadnica oleandra ili badema, dosad se prvenstveno vezivala uz američke kontinente, a soj identificiran u Pugliji drugačiji je od onoga koji je napadao agrume u Brazilu i vinovu lozu u Kaliforniji.

Različiti sojevi Xylelle fastidiose mogu napasti više od stotinu različitih biljaka, a među najvažnijima s gospodarskog aspekta su vinova loza, agrumi, bademi, breskve, kruške, avokado, kava, šljive, te oleandar, stabla poput američkog bijelog brijesta, američkog javora, hrasta...

Nakon Italije, Xylella fastidiosa se pojavila na ukrasnoj živici na Korzici, potom i na francuskom kopnu, na nekoliko lokacija na širem području Nice i na jugoistoku Francuske, a sad se "iskrcala" i na španjolsko kopno gdje je list El Mundo naziva "ebolom stabala masline"...

Otkrivene masline otporne na Xylellu

Ipak, ima i dobrih vijesti. Znanstvenici u Pugliji su identificirali dvije vrste maslina koje su razmjerno otporne na bolest koju izaziva Xylella, pa je Europska komisija preporučila da ih se zasadi u zaraženim područjima kako bi zamijenile masline koje je bolest uništila. Međutim, rad na razvoju potpuno otpornih maslina mogao bi potrajati desetljeće, pa i dulje.

Na Balearima pet sojeva

Na Mallorci je prvi slučaj Xylelle fastidiose potvrđen u studenome 2016. i od tada je prijavljeno više od 400 slučajeva na Balearima, a broj zaraženih stabala povećava se za otprilike 40 tjedno.

Sada se lokalne vlasti i poljoprivrednici, osim straha kojeg izaziva bolest, brinu i zbog planova eradikacije na kojima inzistira Europska unija, a koji podrazumijevaju potpuno uništavanje vegetacije u promjeru od 100 metara od svake zaražene biljne vrste.

Europski protokol također ne dozvoljava sadnju novih stabala sve dok ne bude dokazano da je područje slobodno od bakterije najmanje pet godina. Ukoliko bi se dosljedno primjenjivale, te mjere bi značile uništavanje velikog dijela vegetacije na Balearima gdje, kažu, vrlo je teško striktno provoditi predviđene mjere jer imaju 400 zaraženih područja.

Na Balearima je bakterija pronađena na 15 biljnih vrsta, na divljim i kultiviranim maslinama, bademima, šljivama, trešnjama, ružmarinu, oleandru, smokvama, vinovoj lozi...

U cijeloj Italiji pronađena je samo jedna vrsta Xylelle u pet godina, na Balearima su pronašli pet sojeva u šest mjeseci. Reginalne vlasti Baleara već su tražile od nacionalnih vlasti i Europske unije da se protokol promijeni i dozvoli manje drastičan pristup, ali to se sigurno neće dogoditi prije sredine 2018. godine...

Naslovnica Maslinarstvo

Anketa

Koliko je suša utjecala na vaš ovogodišnji urod?




Pošalji Rezultati