Kako rezati masline u superintenzivnom nasadu, što je do sada pokazao prvi takav pokusni nasad maslina u Hrvatskoj u Kaštel Štafilića, koliko je koncepcija superintenzivne sadnje maslina i potpuno mehanizirane berbe uopće za naše strane, kako su se snašle španjolske, grčke i talijanske sorte na našem području – pitanja su zbog kojih su se okupili brojni stručnjaci i maslinari u superintenzivnom masliniku u Resniku na Danu otvorenih vrata Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.
„Zavod za voćarstvo je u travnju 2011. posadio ovaj nasad na površini od 1,5 hektara u gustom sklopu. Broj sadnica ovisno o razmaku sadnje, odnosno gustoći sklopa, kreće se od 1545 do 2002 sadnica po hektaru. Ovakav način sadnje i formiranje maslinika, koji bi uključivao više sorata i razmaka sadnje kod nas do sada nije bio poznat. Posadili smo ovaj pokusnio nasad kako bi se istražile dodatne mogućnosti uzgoja s ciljem uvođenja novih tehnologija i transfera znanja prema proizvođačima“, kazao je okupljenim maslinarima, kolegama znalcima i novinarima dr. sc. Predrag Vujević, predstojnik Zavoda za voćarstvo koji je zajedno s dr. sc. Tatjanom Masten Milek, ravnateljicom Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo te višim savjetnikom Antom Biško stigao u Resnik.
„Međuredni razmak je 3,70 metara, a zbog potreba istraživanja u redu su sadnice sađene na različite razmake 1,35 metara, 1,55 m i 1,75. Postavljena je armatura uz masline i sustav navodnjavanja.“
Čulo se i da ovo istraživanje uključuje pet sorata koje se u svijetu najviše uzgajaju u ovako gustom sklopu: arbequina, arbosana, koroneiki, sikitita i tosca (novije zaštićene selekcije u Španjolskoj i Italiji). Rezultati istraživanja čine temelj za preporuku pojedine sorte za masovniji uzgoj.
„S prirodima u ovom nasadu smo zadovoljni, jedino je u prošloj godini bilo nešto manje zbog problema s navodnjavanjem. Do sada ovdje nismo imali jače rezidbe. U postupcima istraživanja prate se biološke i pomološke značajke, osjetljivost na bolesti i štetnike, te ukupne prednosti ili nedostaci pojedine sorte, uzimajući u obzir i proizvodnju masline i maslinovog ulja. Ipak sve ovo ni u kom slučaju ne može zamjeniti naš tradicionalni sortiment i vjekovni način uzgoja maslina na našem području koji daju posebnu vrijednost našem ulju“, zaključio je dr.sc. Predrag Vujević.
Potom je mr.sc. Stanislav Štambuk praćen maslinarima krenuo u rezidbu superintentivnog nasada. Negdje između škara, grana i mladih maslina je sav u velikom poslu prozborio:
„Sve ove sorte koje su ovdje posađene ne vole prejaku rezidbu, a u ovakvom superintenzivnom nasadu se ide i mora se ići na uzgojni oblik vitko vreteno“.
DSC_3074.JPG
