Nije lako do Korčule. Ali gušt je! Korčuli su na oku, blizu s jedne strane Pelješac, s južne Lastovo, a sa sjeverne Hvar. A razlog puta nam je veliki: Korčulani su napokon osvojili zaštitu izvornosti svog maslinovog ulja. Ministarstvo im napokon odobrilo. I to zadnjima u ovom paketu! A krenuli su prvi!
- Stvarno smo krenuli prvi tražiti zaštitu izvornosti našeg maslinovog ulja, prije svih drugih, još tamo 2003. godine, odmah kad smo u Veloj Luci osnovali našu udrugu maslinara. I to smo odmah po osnivanju stavili kao jedan od svojih prvih ciljeva – priča nam Ranko Surjan, predsjednik Udruge maslinara Vele Luke.
“A 2006. smo i sklopili ugovor sa ministarstvom o tome u sklopu programa Marketinška priprema poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Od te godine napravili smo najmanje 30 verzija specifikacije našeg korčulanskog maslinovog ulja koje smo slali Ministarstvu, pa ovako, pa onako, pa dopuni, pa ispravi.
Oni su se izgleda učili zajedno s nama. Pa se mjenjala i zakonska regulativa, pa napravi najprije po jednoj, pa po drugoj. Elaborat o zaštiti našeg ulja u neko doba je imao 500 stranica, u njemu analiza zemljišta, analiza ulja, klimatski uvjeti na otoku, povijest korčulanskog ulja i maslina,... To se na kraju izdestiliralo na ovih 30 stranica specifikacije. Taj naš rad je kroz sve ove godine nemjerljiv.
Kaže Ranko malo iza njih krenuli su sa traženjem zaštite svog ulja i Istrani: „I uvik mi je bilo žao zbog nas, a drago zbog njih, kad bi vidio da u Ministarstvo zbog zaštite istarskog ulja uvik dolazi cijela ekipa: sa maslinarima i turistička zajednica i predstavnici Županije istarske.
A mi smo uvik dolazili gori u Ministarstvo sami ka ćuci! Tko ste vi, pitali su nas. A predstavnici Udruge maslinara Vele Luke. Uvik sami pa jurišaj na zaštitu izvornosti korčulanskoga ulja po Ministarstvu ka Don Kihot!
- Valjda drugačije na ovim stranama i ne ide...– pomireno će kolega mu maslinar Dinko Prižmić. Pa nastavlja:
- Drago mi je da su Institutu u Splitu, kako je pisalo u Maslini, utvrdili da je naša lastovka divlja i još draže da su našli da je divlja na dva načina, malo na oni od Istre, od brijunskoga staništa, a malo na ovi naš kraj, od lastovskoga staništa. Ona i njeno ulje su dakle posebni. Ako je neusporediva sa ijednom drugom maslinom to znači da ona na Korčulu nije došla ovim drevnim putevima širenja masline nego da je nastala ovde. Ona je baš naša! A mi smo oduvik znali da je ona divlja. Ta gorčina, ti njeni polifenoli to je zdravlje. A prin to ljudi nisu volili. Govorili su: je li ulje gorko? Ako ni – dobro je. A danas masline svugdi beru ranije da bi bilo gorčke, pikantnije.
- Ali kad su velike suše onda ulje bude pregorko i to ni dobro – veli prijatelj im maslinar Miloš Žuvela.
– A znate li vi da lastovke uopće nema na Lastovu? Ona je baš naša autohtona korčulanska. I znate li da zapravo nitko ne zna od kuda joj ime lastovka? Pokojni veliki znalac Pavle Bakarić, koji je isto bija Korčulanin, govorio je da je to zato što joj kad se resa listovi liče na lastin rep.
Na Korčuli je, i to uglavnom u njenom najmaslinarskijem dijelu oko Vele Luke i Blata, gdje je gro korčulanskih maslina, u maslinicima 70 i više posto lastovke, uz to puno impresivnih starih stabala drobnice te nešto oblice i i drugih sorti. Idemo u maslinike iznad Luke. Putem Prižmić govori:
- Lani je bilo grubo od muhe, katastrofa. Ali ni svako zlo za zlo – malo te muha i opameti da moraš vodit računa o maslini. Inače se opustiš...
- A kako je ove godine?
- A ove godine je slabo, šta znači da bi moglo bit - dobro! – veli aludirajući na veliku i redovitu rodnost lastovke.
- Nešto je ostalo, kiše su došle u krivo vrime, mislim da će drobnica spasit stvar.
- Mogla bi bit neka srednja godina, do 200 vagona ploda, a kad su rekordne godine bude i preko 300 vagona. Samo u maslinicima oko Vele Luke! – dodaju Ranko i Miloš.
Putem saznajem da je lastovka zapravo mlada sorta. Stara je tek ko – Amerika! Postojala je ona tko zna od kada, ali tek prije sto, dvjesto godina, naročito nakon što je filoksera poharala vinograde, Lučani su je prestali doživljavati kao divlju maslinu, otkrili joj prednosti, jako dobru i redovnu rodnost i počeli je masovno saditi po maslinicima.
Milenijska živa povijest korčulanskog maslinarstva i maslinova ulja je zapravo drobnica. Ljudi su ovdje imali po 20 ili 30 sabala drobnice sebi za ulje. Vode nas do nekih od najstarijih stabala drobnice. Tu su odmah blizu grada. Lastovke su manje, mlađe, bujnije krošnje, a drobnice stoljetne, neke izgledom i milenijske, moćne, ali prozračnih krošnji.
Najprije na predjel Kozjača. Pa potom do druge impresivne drobnice, koja bi također mogla brojati i tisuću godina na dio koji se zove Boneficija. Izgledaju toliko moćno da ostanete bez riječi.
Treba se osobno naći pod tim moćnim starim stablima koja vjerojatno pamte i prve Grke što su na Korčulu stigli u čevrtom stoljeću prije Krista.
Pružila stara drobnica moćno korijenje i pola metra debelo kao veliku anakondu preko cijele parcele, pa pod suhozid i skroz kroz iduću parcelu iza.
- Možda je još od doba Grka, a možda su se maslinarstvom ovde i prije Grka bavili “divlji ljudi“ Iliri – misli na glas Prižmić.
- Drobnica je najstarija autohtona sorta Korčule, to su kod nas najstarija stabla maslina. To su milenijske masline, stare možda kao ona čuvena kaštelanska. Ali ona kaštelanska stara maslina raste u zemlji, u polju, a ove naše prastare drobnice rastu iz gologa kamena.
- Evo ova je baš dobro rodila ove godine – gleda je Miloš.
– Reče se kad u ovo doba godine staneš ispod masline i ugledaš nekoliko plodića bit će dobra godina, a ova stara evo ima more plodića na granama.
- Kakva je sorta drobnica?
- To je izvrsna sorta, malo je pitomija od lastovke, ulje joj je blaže. Drobnica postoji po cijelom Jadranu, ali razlike su među njima. Ova naša korčulanska nije isto što i krčka drobnica. Korčulansku autohtonu drobnicu je oleografski opisao pokojni Bakarić – veli Ranko Surjan.
Na povratku uz put vidimo nove, zapravo već stare masline koje svjedoče o ogromnim staricama iz kojih su nikle. Krug promjera pet, šest metara oivičuju masline očigledno nikle iz panja neke ogromne stare.
- Drobnica je u maslinicima ovdje koliko ih je ostalo starih, ukupno 20 %, a ostalo su ljudi sve sadili lastovke. Korčulansko ulje je uglavnom svo od lastovke i ovih starih drobnica. I nešto oblice.
A onda smo u masliniku Miloša Žuvele. Kao park je. Niz padinu iznad mora lastovke na terasama zemlje oivičenima širokim urednim suhozidima, a na vrhu Miloševa kućica taman za guštanje maslinarima. Stigle i ženske članice borbene ekipe za osvajanje zaštite korčulanskog ulja Marija Marinović i Barbara Mirošević.
Zamirisale su gradele, krenulo se proslaviti konačno osvojenu zaštitu izvornosti korčulanskog ulja, a ja sam zapitala kad će puniti prvo zaštićeno korčulansko ulje.
- Malo su nan pale žunte sad kad smo nakon tolikih godina došli do cilja. Nek odmorimo, pa na jesen, di je još berba i ulje – rekoše nazdravljajući.
Što je Korčulansko maslinovo uljePo službenoj specifikaciji Korčulansko maslinovo ulje nastaje isključivo iz maslinika na otoku Korčuli i to od plodova korčulanskih autohtonih sorti maslina lastovke i drobnice, pojedinačno ili u kombinaciji, u najmanjem udjelu od 80%.Ostale sorte koje se uzgajaju na otoku Korčuli mogu imati najviše 20% udjela u tom ulju. Sve faze proizvodnje Korčulanskog maslinovog ulja od berbe pa do prerade, skladištenja, pakovanja moraju biti odrađene baš na otoku Korčuli. Posebnost Korčulanskog maslinovog ulja se ističe mirisom po zelenom plodu i lišću masline te okusom ujednačene srednje do intenzivne gorčine i pikantnosti što je posljedica većeg udjela ukupnih fenola ovih dviju korčulanskih sorti. |
Ekipa za uspjehEkipa koja se kroz sve ove godine dobro namučila i posebno angažirala na osvajanju zaštite izvornosti Korčulanskog maslinovog ulja je: Ranko Surjan, Miloš Žuvela, Dinko Prižmić, mr.Marija Marinović, Barbara Mirošević, Mila Marinović, Antonija Padovan i Željka Gugić. |