kruna trudaFranko Raguž: Istarsko maslinarstvo prati svjetsku modu u domaćem ruhu

Nakon dugih i neizvjesnih 9 godina, istarski maslinari konačno imaju oznaku izvornosti istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Premda se službeno „zeleno svjetlo“ zaštite izvornosti upalilo (tek!) koncem travnja, nakon što su zadnja berba i prerada maslina maltene i zaboravljene, a veće količine ulja prodane, ovo je svakako još jedan hvale vrijedan iskorak istarskih maslinara.

U svakom slučaju, oznaka izvornosti Istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja kruna je truda istarskih maslinara, udruga koje ih okupljaju, kao i Istarske županije, koja je odavno prepoznala vrijednost ovog brenda ugradivši ga u kvalitetu turističke ponude.

 A istarski maslinari, koji obrađuju oko milijun i po stabala maslina na istarskom poluotoku, doista žive maslinarstvo, a ne bave se samo njime. Jer njihovim žilama teče krv inficirana tradicionalnom ljubavlju prema maslini, uz istarsku kozu, neizostavnom simbolu Istre, nasljeđenom od njihovih (pra)nonića, očeva, barbi...

Danas mlade, educirane generacije maslinara i njihove obitelji investiraju u suvremene uljare, prate znanstvene, stručne i tehnološke inovacije, pa ne čudi što svoje brendirano ulje već izvoze, istina u manjim količinama, na brojne kontinente te zauzimaju kontinuirano visoka mjesta u svjetskim vodičima ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Dakako da su imali sreću što su rođeni ili žive u Istri, crvene, sive i bijele zemlje, koja je uz povoljnu mediteransku klimu, sa suživotom prevladavajućih autohtonih (istarska bjelica, buža, crnica, rožinjola, žižolera) i talijanskih sorti (leccino, pendolino, ascolana, frantoio, moraiolo), natopljena znojem i trudom generacija maslinara, ispala dobitna kombinacija za uspjeh. I za visoku kvalitetu istarskog tekućeg „zeleno-žutog zlata“.

Danas prolazeći istarskim poluotokom gotovo na svakom koraku vidite raskošne, uređene maslinike, bilo uz samo more, nedaleko njega, na pitomim obroncima s kojih puca pogled na Kvarner ili Tršćanski zaljev ili na brdovitim terasama kontinentalne Istre.

Neki su maslinici poput botaničkih vrtova, parkova, nepreglednih plantaža, aleja, besprijekorno uređeni, okruženi starim, restauriranim suhozidima i kažunima, ili novopodignutim, u kojima uživaju turisti, uključeni u berbu maslina ili guštajući u modernim kušaonicama ulja.

No, vratimo se na početak naše priče. Klaster istarskih maslinara, koji je i podnio zahtjev za zaštitom oznakom izvornosti istarskog maslinovog ulja, ima 37 registriranih članova, no kako su članovi i poljoprivredne udruge, pojedinačni broj proizvođača koji imaju pravo kandidirati se za oznaku izvornosti penje se i do više stotina.

Bruno Legović, direktor Klastera istarskih maslinara i uljara, osnovanog 2005., naglašava kako će zaštita izvornosti istarskog ekstradjevičanskog maslinovog ulja značiti jako puno za prodor na svjetska tržišta, istovremeno dodatno promovirajući kvalitetu istarskih ulja.

- To je snažna poluga daljnjeg razvoja maslinarstva u Istri. Ujedno s tom zaštitom jamčimo priznatu kvalitetu istarskih ulja. Zaštita će u marketingu i promociji svakako doprinjeti boljem pozicioniranju tog našeg ulja na svjetskom tržištu - napominje Legović.

- Interes maslinara je velik i do sada smo zaprimili 31 zahtjev. Radi se o ulju berbe 2014. U promet stavljamo 50.000 komada pakovina zaštićenog istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Mukotrpnog puta do stjecanja oznake izvornosti istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja prisjeća se dipl. ing. agr., voditelj stručne službe vodnjanskog Agroturista i vitez hrvatskog maslinarstva Franko Raguž.

- Sve je počelo tamo negdje još 2006. g. kada su u Poreču, Rovinju i Taru započeli s izradom Oznake geografskog podrijetla maslinovog ulja. Mi u Vodnjanu odabrali smo drugu, težu i puno zahtjevniju opciju koja je bila usmjerena ka oznaci izvornosti vodnjanskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Maslinari Vodnjanštine nisu ni htjeli čuti za bilo koju drugu oznaku. I bili su u pravu, isplatilo se.

Naime 2010. godine na prijedlog Ministarstva poljoprivrede RH slijedi objedinjavanje specifikacija četiriju predloženih opcija. Zahvaljujući Odjelu za poljoprivredu Istarske županije pala je odluka da se ide u oznaku izvornosti.

Za nositelja je odabran Klaster istarskih maslinara koji Ministarstvu poljoprivrede 19. lipnja 2013.godine predaje Zahtjev za registraciju oznake izvornosti naziva „Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje“. Nakon konzultacija, dorada i usklađivanja sa Zakonom, napokon 27.travnja 2015.g. Klaster dobiva Rješenje – prisjeća se Raguž.

Što kupac takvog deklariranog ulja s oznakom izvornosti dobiva?      

„Kada kupac dobije u ruke bocu maslinovog ulja sa takvom oznakom može biti siguran da je proizvod u potpunosti izvoran iz Istre. To mu garantira da je ulje bilo podvrgnuto svim potrebnim provjerama i analizama. Uz to ima dokaz i garanciju da je proizvod u potpunosti s istarskog područja, od uzgoja maslina pa do stavljanja u promet. Znamo da istarsko maslinarstvo slijedi suvremene svjetske trendove ističući svoje tradicionalne posebnosti. Time ono prati svjetsku modu u domaćem ruhu - zaključuje doajen istarskog maslinarstva Franko Raguž.

Blanka Sinčić-Pulić, viša stručna suradnica u županijskom Odjelu za poljoprivredu, ističe kako je Istarska županija pokrenula niz Projekata u cilju poticanja razvoja maslinarstva na području Istarske županije stvaranjem ključnih preduvjeta za razvoj samodostatne i konkurentne proizvodnje visokokvalitetnog istarskog maslinovog ulja.

Tako podsjeća na financijske potpore od 1994. do 2012. u podizanju nasada maslina Programom nabave i sufinanciranja sadnog materijala, koji je postao jedan od prepoznatljivih i strateški važnih programa u Istarskoj županiji. To je rezultiralo sadnjom novih milijun i sto tisuća stabala maslina.

- Ovim Programom, osim što je u velikoj mjeri potaknut interes za podizanjem novih maslinika, osnovan je veliki broj poljoprivrednih udruga, revitaliziran značajan dio zapuštenih poljoprivrednih površina, pokrenuti projekti cesta maslinovog ulja te realizirani ciljevi u stvaranju novog dohotka poljoprivrednika kao i samozapošljavanja - naglašava Blanka Sinčić-Pulić.

PIŠE Branka Žužić