Što napraviti i kako postupiti s opožarenim maslinicima, koji su stradali u katastrofalnom požaru, koji je harao sredinom srpnja 2015. na poluotoku Pelješcu, Korčuli, Istri i nekim drugim dalmatinskim otocima, ponajprije će ovisiti o stupnju i obliku oštećenja, odnosno o tome je li riječ o potpuno ili djelomično izgorjelim trsovima vinove loze ili stabala maslina, ili se pak radi o defolijaciji, uslijed visokih temperatura, odnosno nepovoljnog djelovanja i šteta nastalih izlijevanjem morske vode na nasade poljoprivrednih kultura prilikom gašenja požarišta.
Ovisno o stupnju oštećenja, treba napraviti sljedeće:
Prije svega, potrebno je procijeniti treba li obaviti potpunu regeneraciju debla ili će se pristupiti sanaciji po skeletnim granama, uklanjanjem nagorenih i suvišnih grana.
Ako se radi o potpunoj regeneraciji stabala, takav se postupak može provoditi odmah skidanjem nagorenog debla u razini tla.
U proljeće iduće godine iz panja će izniknuti na desetine novih mladih izdanaka, koji se selektivno ostavljaju. Prve godine se ostave svi izdanci, da bi se postupnim prorjeđivanjem u narednih 3-4 godine dobila nova krošnja, sa 3-4 prostorno raspoređena, dobro njegovana izdanka po obodu panja. Prilikom formiranja izdanaka treba paziti da budu što više u tlu, nikako na ostacima panja, jer su ti izdanci jači i teže se lome.
Što se tiče sanitarnog reza kod nepotpuno izgorenih stabala, u praksi je teško odmah iza požara uočiti granicu između nagorenog ili izgorenog i zdravog dijela. Iz tog razloga, maslinari najčešće ne žure s rezidbom, jer nakon prve obilnije kiše, maslina će iz zdravog dijela izbaciti nove mladice i tako znatno olakšati maslinarima posao oko procjene koliki je radikalni rez potreban. Ili točnije, lakše će se moći procijeniti koji oblik sanitarnog reza treba primijeniti.
Iz dosadašnjih iskustava na opožarenim površinama, ako nije riječ o potpuno izgorenim stablima, najčešće se primjenjuje povratni rez, po skeletnim granama bližim deblu. Dakle, nagorene grane i grane s napuklom korom treba skidati do zdravog tkiva. Nastale veće rane poželjno je dezinficirati voćarskim voskom.
Na maslinama sa sačuvanom lisnom masom, kao i kod vinove loze, mogu se primijeniti već spomenuti tzv. antistres pripravci i biostimulatori na bazi aminokiselina (Kendal, Megafol, Polyamin, Siapton, Drin, Bio Plantella Vita).
U narednom periodu, s prvim kišama, treba obaviti redovitu jesensku gnojidbu vinograda i maslinika, s organskim i mineralnim gnojivima i to s NPK formulacijama s niskim sadržajem dušika.
pozar
