Prema definiciji prof. dr. sc. Josipa Kovačevića, korovi su nepoželjni pratioci naših kulturnih biljaka. Iako su nepoželjni pratioci kulturnih biljaka, korovi održavaju bioraznolikost biljnog svijeta. Ali, kako oni nanose štetu u uzgoju kulturnog bilja, potrebno je provoditi njihovo suzbijanje i održavanje na razumnoj mjeri.
Suzbijanje i uništavanje korova često je vrlo skup i težak posao. Borba protiv korova vodi se kulturalnim, agrotehničkim i kemijskim mjerama. Primjenom navedenih mjera u određenom trenutku ostvaruju se najbolji rezultati kako u smanjenju zakorovljenosti, tako i u očuvanju biološke raznolikosti.
Korovi nanose štetu u svim poljoprivrednim kulturama, tako i maslinama. Njihovo redovito suzbijanje neophodno je da se postignu visoki urodi i vrhunska kakvoća ploda, a time i ulja.
U maslinicima javljaju se posve druge vrste korova i pričinjavaju drugačije štete nego na primjer u ratarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu ili pak voćarstvu.
Bez obzira na vrstu i botaničku pripadnost korovi u maslinama moraju se suzbijati, jer oduzimaju prostor, hranjiva i vodu potrebnu maslinama tijekom životnog ciklusa.
Postoji veliki broj podjela korova. Najraširenija je podjela koja ih dijeli na jednogodišnje - sezonske i višegodišnje. Radi lakšeg razumijevanje ove podjele držati ćemo se u daljnjem opisu njihovog suzbijanja.
Dračik i bušik
Nažalost veliki broj maslina je zapušten što zbog nebrige, što zbog nepoznatog vlasnika. Kada se odluči krenuti u obnovu maslina prvi korak je osigurati pristup do stabala te prije ikakve obnove maslinu očistiti od korova.
Na terenima gdje su zapuštene masline kojima se desetak, pa i više godina nije posvećivala pažnja, vegetacija se vratila u izvorno stanje. Tako se u listopadnoj vegetacijskoj zoni razvio šiprag sastavljen od bodljikavih vrsta zvani dračik.
U zimzelenoj vegetacijskoj zoni nastao je vrlo gusti šiprag zvani bušik. U bušiku, osim grmolikih biljnih vrsta koju čine smrič, drača, kupina i zelenika, razvio se alepski bor i druge šumske sastojine koje su se nadvile nad maslinom.
Zbog svoje izdržljivosti i u tako nepovoljnim uvjetima, pritisnuta mnogobrojnim nepoželjnim vrstama, maslina je uspjela preživjeti. Da bi se pristupilo obnovi maslina prvi posao je odstranjivanje svih nepoželjnih biljnih vrsta da bi se maslini osigurao životni prostor.
Taj posao može se obaviti jedino uz pomoć dobre pile i sjekire. Sve ono što se otpili ili posiječe mora se ukloniti. Najbolji način je da se ono što je krupnije odveze kući i upotrijebi kao drvo za ogrjev, a sitnije spali na licu mjesta.
Taj posao najbolje je obavljati tijekom zime i u rano proljeće. Već u godini čišćenja maslina i njihovog prevođenja u produktivni život pojaviti će se jednogodišnji korovi, većinom trave koji će buknuti jer im je odstranjena konkurencija. Suzbijanje tih korova mora se obavezno provoditi. Da li mehaničkim ili kemijskim metodama, ovisi o odluci svakog maslinara.
Motika gotovo zaboravljeno oruđe
U održavanim maslinicima suzbijanje korova je redovita agrotehnička mjera. Suzbijanje korova u maslinicima moguće je provoditi mehaničkim i kemijskim metodama ili kombinacijom obaju.
Kod mehaničkog načina suzbijanja danas su najraširenije metode kultiviranje ili oranje ispod stabala promjera širine krošnje. Preporuka je da se tlo kultivira svagdje gdje je to moguće. Kositi se može prostor između stabala ili redova. Kako su korovi veliki potrošači vode, kultiviranje je nezamjenjiva mjera kako u suzbijanju korova, tako i čuvanju vlage u tlu.
Danas veliki broj maslinara pribjegava košnji korova. Za to se koriste noseće kosilice - trimeri koji su svojom cijenom, lakoćom rada omiljeno oruđe. Osim toga trimer se može rabiti na terenima gdje je nemoguć pristup ostaloj poljoprivrednoj mehanizaciji. Kako je motika gotovo zaboravljena poljoprivredna alatka trimer je jedino rješenje. Naravno osim trimera mogu se koristiti i kemijske metode, ali o njima nešto kasnije.
U plantažnim nasadima maslina preporuka je da se korovi u međurednom prostoru suzbijaju čestim kultiviranjem, a u zoni redova specijalnim ratilima - bočnim frezama ili kemijski prskanjem herbicidima.
Na šumskim terenima gdje su u nekoliko posljednjih godina podignute velike plantaže maslina suzbijanje korova je vrlo važna mjera. Ukoliko ono izostaje vrlo brzo počinje rasti nepoželjne vegetacijske tvorevine među kojima prednjači kupina i drača. Da bi se takve sastojine odstranile potrebno je obaviti njihovo kemijsko suzbijanje.
Prvo suzbiti višegodišnje korove
Ukoliko se odlučimo za suzbijanje korova herbicidima potrebno je poznavati njihovo djelovanje na korove i učinak na maslinu. Veliki broj herbicida koji su se rabili za suzbijanje korova u maslinama danas nemaju dozvolu ili ih nema u proizvodnji. Zbog specifičnosti plitkog ukorijenjavanja maslina, za suzbijanje korova mali je broj herbicida iz grupe zemljišnih s rezidualnim - produženim djelovanjem.
U maslinicima javlja se veliki broj korovskih vrsta. Kako onih jednogodišnjih, tako i višegodišnjih. Prvo treba uništiti višegodišnje korove.
Najčešći višegodišnji korovi koji rastu u maslinicima su: troskot, pirika, divlji sirak, slak, kupina i osijak. Suzbijanje ovih korova gotovo je nemoguće mehanički okopavanjem i kultiviranjem. Suzbijamo ih kemijski - herbicidima.
Višegodišnji korovi razvijaju dubok korijenov sustav i da bi se uspješno suzbili treba rabiti translokacijske herbicide. Translokacijske herbicide nakon prskanja biljka upija preko zelenih dijelova, list i mladica, te prenosi ih do korijena gdje utječu na diobu stanica meristema.
Ovi herbicidi nisu selektivni i zbog toga su opasni ako kod prskanja nehotice dospiju na zelene dijelove masline. Zbog toga pri njihovoj primjeni treba biti vrlo oprezan.
U mladim plantažnim maslinicima ovi herbicidi ne smiju se rabiti prije nego kora na deblu prestane biti zelena, a to je nakon tri godine. Kod maslina na rodu potrebno je nekoliko dana prije prskanja translokacijskim herbicidima pokidati sve mladice koje rastu iz korjenova vrata ili baze debla. Kod starih maslina, ako su ostavljene mladice za regeneraciju potrebno ih je zaštititi da ne dođu u dodir s pripravkom herbicida.
Kada i kako prskati
Suzbijanju višegodišnjih korova translokacijskim herbicidima treba posvetiti posebnu pažnju. Prskanje treba obavljati po mirnom vremenu s prskalicama koje rade pod malim tlakom do 2 bara. Treba rabiti lepezaste mlaznice koje proizvode kapljice veće od 200 mikrona, jer su one dovoljno teške da ih lagani povjetarac ne može odnjeti na okolne kulture.
Suzbijanje višegodišnjih korova herbicidima obavlja se samo ispod krošnje ili kod plantažnog uzgoja maslina u zoni redova.
Za suzbijanje višegodišnjih korova rabe se herbicidi na čija je djelatna tvar glifosata – Cidikor, Herkules, Glyphogan, Dominator, Clinic u dozi od 6 do 10 l/ha ( 0,06 – 0,10 l/1002). Doza ovisi o vrsti, brojnosti i visini korova.
Kako na jednoj površini najčešće ima nekoliko vrsta korova optimalno vrijeme njihova suzbijanja je klasanje kod travnih korova (troskot, pirika, divlji sirak i drugi), odnosno pojava cvjetova kod širokolisnih korova (slak, osijak i slični).
U proljeće suzbijati jednogodišnje korove
Suzbijanje jednogodišnjih korova obavlja se kada je visina korova, zavisno o vrsti, klimatskim prilikama i obradi tla, od 10 do 30 centimetara. To je najčešće tijekom travnja.
Korove u masliniku moguće je suzbijati mehanički: košnjom i kultiviranjem i kemijski prskanjem pripravcima herbicida.
Ukoliko se odlučimo za suzbijanje korova herbicidima upravo je travanj najpovoljniji trenutak. Za suzbijanje korova preporučaju se herbicidi koji imaju dodirno (kontaktno) i prijenosno kroz biljku (translokacijsko) djelovanje kao i herbicidi s rezidulanim djelovanjem.
Maslina razvija najveći dio korijenja odmah ispod površine tla, stoga je pri obradi tla moguća oštetiti korjenčiće ratilima. Primjena zemljišnih herbicida s produženim (rezidualnim) djelovanjem može izazvati oštećenja maslina, zbog mogućnosti njihova ispiranja u tlu i upijanja maslinovim korijenčićma koji se nalaze gotovo ispod same površine tla.
Kod mladih maslina nije moguća primjena kontaktnih ili translokacijskih herbicida. Kod maslina, starosti dvije godine, za suzbijanje jednogodišnjih korova moguće je upotrijebiti herbicid Basta 15.
Basta 15 je kontaktni, neperzistentni herbicid umjerene sustavnosti (samo prema vrhu biljke). Primjenjuje se u količini od 4,5 do 7,5 l/ha, odnosno 0,05 do 0,07 l/100 m2. Prilikom prskanja treba paziti da sredstvo ne dospije na zelene dijelove masline.
Suzbijanje korova kod starih maslinama, kojima kora nije mlada i zelena, moguće je herbicidom djelatne tvari glifosat. Na našem tržištu postoji brojni pripravci kojih je djelatna tvar 48 -postotni glifosat: Cidokor, Herbokor, Herkules, Glyphogan, Boom efect.
Za suzbijanje jednogodišnjih korova koriste se pripravci herbicida, kojih je djelatna tvar glifosat 48%, u količini 2 do 4 l/ha, odnosno 0,02 do 0,04 l/100 m2. Pri prskanju treba paziti da pripravak ne dođe u dodir sa zelenim dijelovima masline.
Ukoliko su iz korijenja masline potjerali mladi izbojci potrebno ih je ukloniti nekoliko dana prije prskanja ili ih pri prskanju zaštititi da ne dođu u dodir s pripravkom herbicida.
Jednokratnom primjenom bilo kojeg gore navedenog herbicida do sada nije bilo moguće kroz cijelu godinu riješiti problem korova. Novost u europskom maslinarstvu je novi herbicid Chikara, koji ako se primijeni u punoj dozi, spriječava nicanje korova kroz čitavu vegetaciju, pa tako to nije potrebno dodatnim frezanjima ili prskanjem herbicidima naknadno raditi. Prskanje herbicidom
Chikara treba obaviti na golo tlo bez korova ili na tek iznikle korove. U kombinaciji s nekim od kontaktnih ili translokacijskih herbicida Chikara daje odlične rezultate na korove visine 10 do 30 centimetara.
Još uvijek veliki broj maslinara zazire od suzbijanja korova herbicidima. Uz njihovu pravilnu primjenu i dobrim odabirom oni su neizostavni pomagači u suvremenom maslinarstvu. Od njihove rezidualnosti u ulju nema niti govora pogotovo kada se rabe kontaktni i translokacijski herbicidi.