Maslinin moljac, Prays oleae, Bern. je jedan od najznačajnijih štetnika masline. Tijekom godine ima tri generacije koje se vežu uz određene fenofaze masline.
Prva generacija se razvija na cvjetovima, pa se zove cvjetna ili antofagna, druga generacija se razvija na plodovima, pa se zove plodna ili karpofagna, a treća generacija se razvija na lišću, pa se zove lisna ili filofagna. Maslinin moljac prezimi u obliku aktivne gusjenice.
Tijekom ožujka i prve polovice travnja gusjenica se kukulji, a pojavom cvjetnih resa javlja se leptir. Ženka polaže jaja na čašicu još neotvorenih cvjetova. Nakon 10-12 dana gusjenica izlazi iz jaja i ubušuje se u cvjetni pup, gdje se hrani njegovim sadržajem, kada joj dosegnuta veličina onemogući ulazak u cvjetove počinje ih jesti s vanjske strane i pritom zapreda nitima.
Nakon 30 do 35 dana svoga razvoja može pojesti i do 40 cvjetova. Kukuljenje se odvija između zapredenih latica uništenih cvjetova. Ono traje 15-ak dana, te se početkom lipnja javlja leptir.
Druga generacija se razvija na mladim plodovima, ženka odlaže jaja na plodovima veličine zrna papra, ne manjim od 4 mm. Gusjenica ove generacije se ubušuje u plod oštećujući fibrovaskularne snopiće veza između peteljke i ploda i zbog toga plod može početkom srpnja otpasti. Gusjenica se smješta između sjemenke i koštice, hrani se mezokarpom, a kako sjemenka očvrsni i njenim sadržajem.
Pri izlasku ponovno oštećuje svezu peteljke i ploda. Ovaj plod može otpasti krajem kolovoza i početkom rujna. Gusjenica se većinom kukulji na tlu. Leptir iz ove kukuljice daje treću, lisnu generaciju maslininog moljca, čija gusjenica se ubušuje u list, hrani se tkivom i pravi tanki hodnik.
Klimatski faktori imaju veliki utjecaj na pojavu ovog štetnika. Ako je relativna vlaga manja od 50% i veća od 70%, te temperature veće od 30°C, jaja teško mogu preživjeti. Mlade gusjenice umiru pri temperaturi većoj od 30°C, a otežan je razvoj pri temperaturama manjim od 7°C.
Rezultati zaraze prvom generacijom mogu biti jedan od pokazatelja zaraze drugom generacijom maslininog moljca.
Najznačajnije štete počinjuju cvjetna (antofagna) i osobito plodna (karpofagna) generacija maslinina moljca. Protiv ove dvije generacije provode se mjere suzbijanja, dok se filofagna generacija ne suzbija.
Otpadanje plodova kao posljedica napada karpofagne generacije događa se u dva navrata. Prvo otpadanje nastupa u fenofazi masline I i I1, zbog ubušivanja mlade gusjenice u plod. Otpadanje plodova može trajati tijekom cijelog srpnja, a moguće je da u ovom razdoblju otpadne više od 80 posto plodova.
Drugo otpadanje nastupa kada nakon završenog razvoja gusjenica napušta plod praveći kanal kod peteljke. Kako se ovo događa tijekom kolovoza i u rujnu, otpali plodovi su nedozreli i nemaju komercijalnu vrijednost.
Suzbijanje ove generacije se preporuča provesti kada je zaraza plodova prikazana kao postotak plodova s odloženim jajima iznad 40 posto. U ovom se slučaju preporučuje korištenje pripravaka na osnovi prirodnih insekticida spinosad i piretrin.
Lovke se postavljaju u krošnje maslina početkom svibnja kada započinje let leptira generacije koja je prezimila u listu. S obzirom na kratko razdoblje između leta leptira cvjetne i plodne generacije, moguće je samo s jednim postavljanjem lovki pokriti let obiju generacija
Zaraza plodova karpofagnom generacijom uz klimatske faktore ovisi koliko o brojnosti populacije leptira, toliko i o postotku zametnutih plodova. Vrlo je važno provesti pravovremenu zaštitu cvjetne generacije čije suzbijanje utječe na smanjenje zaraze plodne generacije.
Ukoliko nije provedena zaštita prve generacije trebalo bi obvezno provesti suzbijanje druge generacije i to kada su plodovi veličine najmanje 4 mm, dakle prije nego leptir odloži jaja na plodiće.