Najnezahvalnija stvar u poljoprivrednoj proizvodnji je prognoziranje budućih događanja. Razlog toga su specifični uvjeti u kojima se odvija ta proizvodnja. Za nju se još kaže kako se radi o tvornici na otvorenom, a svi mi akteri ove proizvodnje više ili manje znamo kako je priroda sa svojim ekološkim čimbenicima nepredvidljiva. Unatoč tome, mogu se pokušati dati nekakva predviđanja što bi se moglo događati u maslinicima ove 2015. godine.
„Valjda će rodit ove godine“, čuje se od maslinara kao nekakva mješavina njihova vapaja ili želje te pitanja, odnosno molbe za pomoći autoru teksta kao agronomu koji s njima dijeli dobro ili loše.
Kad se na temu maslinarska 2015. razgovara s maslinarima, normalno da se njihov prvi komentar odnosi na rodnost maslina, tim više jer su iza njih dvije izuzetno loše godine, što se može generalno reći za sva maslinarska područja na hrvatskome jugu.
U tom pogledu zaista je frapantan podatak jednog uljara kako je u berbi 2012. godine imao više prerađenih maslina poslije Nove godine te rekordne kampanje prerade nego zajedno u cjelokupnoj berbi 2013. i 2014.
Razlozi tako loših godina se znaju, pa ih ne treba kroz ovaj tekst ponavljati, ali ih svakako treba uzeti u obzir kao potencijalne opasnosti koje mogu u većem ili manjem obimu utjecati na ovogodišnju rodnost maslina.
Naravno, počet ćemo kronološki, tj. od zime, odnosno niskih temperatura. Zima je vrlo važna za rodnost maslina kao jedan od preduvjeta uspješne indukcije cvjetnih pupova. Ovako „odoka“ se može konstatirati kako se radi o nešto hladnijoj zimi u odnosu na prethodnu, sa po nekoliko dana „minusa“ u prosincu, siječnju i veljači.
Koliko će to biti dovoljno za dobru rodnost maslina teško je procijeniti, ali svakako bi bilo dobro da do kraja veljače bude još štogod „leda“ (vrijeme pisanja članka je sredina veljače).
Maslinari su pak nešto veći optimisti glede ove teme. Tako npr. jedan je mljetski maslinar neki dan rekao da se nada odličnoj godini jer je smrznula Blatina (malo jezerce bočate vode poviše mjesta Sobare), a narod kaže „kada je u Blatini leda, te je godine u pilima uja“.
Daleko je do berbe...
Ali dalek je put od zime do berbe, a i na njemu vrebaju još mnoge opasnosti. Jedna je sigurna, a druga gotovo da je izvjesna. Sigurna je opet pošast opadanja lista maslina od paunova oka. Ova bolest definitivno zauzima vodeće mjesto na ljestvici problema koji pogađaju naše maslinike.
Prošla 2014. je bila izuzetno povoljna za njen razvoj, jer su joj uvjeti bili skoro pa idealni od zime do zime. Naime, prvi put u praksi se autor teksta susreo sa „aktivnom“ bolesti konstantno kroz cijeli period vegetacije, što je dovodilo do značajnog opadanja lišća nakon prve jesenske zaštite (rujan) kod revnijih maslinara, a nakon druge da se i ne govori.
U prilog ovome idu podaci o zaraženosti lista na pojedinim lokacijama do kojih su zajednički došli Savjetodavna služba i Zavod za zaštitu bilja Solin. Podaci za 24. rujna pokazuju da je zaraženost lista već tada bila velika te se kretala zavisno od položaja od 12 do 50-tak % (Orašac 49%, Ston 54% te Baćina 58%).
Ovakvi podaci za početak jeseni su stvarno uznemirujući. Znači, bolest je u maslinicima jako prisutna, ali se to u mnogim maslinicima na prvi pogled ne bi reklo, jer je bio jak vegetativni porast (izostanak roda, obilje vlage u tlu). Ali sad kad je nastupilo proljeće, nažalost, opet su se pokazali razmjeri njene štetnosti.
Opasnost koja je gotovo izvjesna je maslinov svrdlaš. Prošle godine su učestali pozivi maslinara bili vezani za zaštitu protiv ovog štetnika. Naime, 2013. godinu obilježila je značajna njegova pojava i štetnost koja je dobrano zabrinula maslinare.
Zbog tih loših iskustava su uslijedili slijedeće godine brojni pozivi maslinara, iako nije bilo realne potrebe, odnosno opasnosti od njega, jer štetnik ima dvogodišnji ciklus razvoja, što praktično i teoretski znači da se svake druge godine može očekivati značajniji njegov napad u nekom masliniku.
Svejedno su pojedini maslinari nabavili Imidan (pripravak prošle godine dozvoljen za suzbijanje svrdlaša) te preventivno s njim tretirali masline. Prema tome, ove je godine (druga nakon 2013.) moguća opet značajnija pojava štetnika, a interesantno je kako nitko ne zove za savjet, što samo govori kako bojazan traje koliko i neugodno sjećanje na neko loše iskustvo.
Stoga treba ovim putem upozoriti maslinare te im preporučiti da budu vrlo oprezni i češće prisutni u maslinicima poslije cvatnje kako bi pravodobnom reakcijom spriječili ili ublažili moguće štete.
Od potencijalnih opasnosti još treba spomenuti maslinovu muhu. Za nadati se je kako su ovogodišnji već spomenut „minusi“ doprinijeli prorjeđivanju populacije štetnika u prirodi. Svi mi, i maslinari i struka, to silno priželjkujemo, jer će u suprotnom to biti žestoka borba za svaki plod ove godine.
Na koncu, kad se sve zbroji i oduzme može se rekapitulirati sljedeće. Na uspješnost ove maslinarske godine veliku ulogu će odigrati ne samo nabrojeni rizici uzgoja, već još više spremnost i znanje maslinara da na njih odgovore. Za nadati se da će im prijašnja stečena iskustva i struka pomoći u tome kako bi barem prosječan urod zadovoljavajuće kvalitete ove jeseni „došo do ruka“, odnosno dočekao berbu.