Precjepljivanje je zahvat kojim se pokušavaju ispraviti greške u voćarstvu kada je potrebno mijenjati sortiment nasada, a da se pritom ne moraju krčiti stabla. Ako su stabla u dobroj kondiciji, precjepljivanje je mnogo jeftiniji način zamjene sorte nego sadnja novog voćnjaka.
Promjena sortimenta se najčešće obavlja kada postojeća sorta više nije popularna, odnosno kada se pojavi nova ekonomski isplativija sorta. U masliniku na kojem je provedeno istraživanje ovog rada, precjepljivanje je obavljeno zbog manjka rodnosti postojećih maslina sorte maurino.
Priprema stabla masline za precjepljivanje se sastoji u skraćivanju primarnih grana za dvije trećine u cilju odstranjivanja već postojećeg uzgojnog oblika. Ovakav način precjepljivanja primjenjuje se kada se u potpunosti želi zamijeniti jednu sortu drugom.
Međutim, u slučaju kad se samo želi dodati sortu oprašivač, nije potrebno precjepljivati sve grane, već se to može obaviti na samo nekoliko grana na krošnji. Rane treba zagladiti voćarskim nožem te obaviti cijepljenje načinom “pod koru“ ili nekim drugim načinom koji je pogodan za cijepljenje kad je podloga deblja od plemke.
Tada se ostavljaju pojedine grane privremeno na krošnji kako bi njihovo lišće osiguralo asimilate potrebne za razvoj mladica iz plemki. Svi izboji koji se razvijaju na starom dijelu krošnje se odstranjuju.
Istraživanje
Maslinik u kojemu je obavljeno istraživanje Veleučilišta u Rijeci i Skinka d.o.o. iz Rovinja nalazi se u blizini Zračne luke Pula, površine 1 ha. Nasad je podignut 2006. godine. Uzgojni oblik je polikonična vaza s razmakom sadnje 6x5m. Sorta maurino uzgojena je na vlastitom korijenu.
Agrotehnički mjere u masliniku sastoje se od međuredne obrade tla, zaštite od bolesti i štetnika te gnojidbe tla. Tijekom vegetacije se obavlja u tri navrata plitka obrada tla, a za gnojidbu se koriste organska gnojiva.
Prilikom podizanja nasada odabrana je sorta maurino koja se nije pokazala kao dobar izbor zbog svoje nerodnosti, te je krajem travnja 2011. godine obavljeno precjepljivanje. Na sortu maurino precijepljene su sorte: istarska bjelica, buža i pendolino. Istraživanje je započelo 2011. godine.
Prilikom precjepljivanja sorte maurino na nekim stablima puštene su grane hraniteljice, a neke od tih hraniteljica bile su i prstenovane. S obzirom na to, izabrane su tri varijante na kojima se obavljalo istraživanje:
• masline bez grana hraniteljica
• masline s granama hraniteljicama
• masline s granama hraniteljicama koje su prstenovane
Ukupno su izabrana 22 stabla. Od sorte buža odabrano je deset stabala koje nemaju granu hraniteljicu, četiri stabla koja imaju granu hraniteljicu i četiri stabla koja imaju prstenovanu granu hraniteljicu. Od sorte istarska bjelica odabrano je jedno stablo s hraniteljicom i jedno stablo s prstenovanom hraniteljicom te od sorte pendolino dva stabla bez hraniteljica.
Kod odabranih stabala označene su mladice na kojima se mjerio vegetativni porast. Mjerenja su obavljana u više navrata tijekom vegetacije pri čemu se koristio metar, a svako stablo ujedno se i fotografiralo.
Na temelju provedenoga dosadašnjeg istraživanja i analize rezultata možemo zaključiti sljedeće:
• Usporedbom vegetativnog porasta izboja između sorti istarska bjelica i buža, gdje obje varijante imaju prstenovane grane hraniteljice, primijećen je veći porast kod sorte istarska bjelica.
• Usporedbom vegetativnog porasta izboja sorti, istarska bjelica i buža, gdje obje varijante imaju grane hraniteljice koje nisu prstenovane, kod sorte buža primijećen je veći porast.
• Kod sorti buže i pendolino gdje imamo varijantu bez grana hraniteljica, minimalna je razlika u vegetativnom porastu izboja.
• Usporedbom buže bez grana hraniteljica, buže s granom hraniteljicom te buže s prstenovanom hraniteljicom najveći vegetacijski porast primijećen je kod buže koja nema granu hraniteljicu, a kod buže s prstenovanom hraniteljicom malo je veći porast u odnosu na bužu koja ima granu hraniteljicu bez prstena.
• Usporedbom istarske bjelice s hraniteljicom koja nije prstenovana, te istarske bjelice s prstenovanom hraniteljicom veći vegetacijski porast primijećen je kod istarske bjelice s prstenovanom hraniteljicom.
• Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da na vegetativni porast izboja kod precjepljivanja grane hraniteljice nemaju značajan utjecaj. Također možemo zaključiti da na porast izboja utječe i svojstvo pojedinih sorti, kao i sama kondicija stabala koja su precijepljena.
Sažetak
Istraživanje je obavljeno na stablima maslina sorte maurino starosti 7 godina. Precjepljivanje je obavljeno sa sortama buža, istarska bjelica i pendolino krajem travnja 2011., stavljanjem plemki pod koru. U nasadu su se tijekom vegetacije obavljale sve potrebne agrotehničke mjere, od međuredne obrade tla do zaštite od bolesti i štetnika.
Tijekom vegetacije smo pratili primitak cijepljenja i mjerili vegetativni porast izboja na plemkama po sortama. Također smo pratili utjecaj grana “hraniteljica”, od kojih smo neke i prstenovali, na postotak primitka cijepljenja, kao i na vegetativni porast novih izboja.
Tijekom jednogodišnjeg praćenja i mjerenja, ustanovili smo da je sorta glavni čimbenik koji utječe na dužinu porasta novih izboja. Postotak primitka je bio 95%. Kod stabala s ostavljenim granama hraniteljicama bilo je manje izboja na primarnim granama i deblu precjepljivanih stabala.
Svaka se može navrtatiCijepljenje ili navrtanje je spajanje dviju biljki. Svaka se maslina može cijepiti (navrćati) ili precijepiti. Postojeća maslina koja se cijepi je podloga, a biljka s kojom se cijepi je plemka. |