Pozdrav,
vidim da se zadnje vrijeme sve više po internetu spominje bolest Verticillium (verticilioza). Također, najnovija vijest o sušenju maslina u Istri vjerojatno je digla paniku kod maslinara jer su mislili da se radi o Xylelli fastidiosi, a moguće da je u pitanju "samo" Verticillium jer je izgled bolesnih stabala, koliko mogu vidjeti, sličan.
Šime Lušić, Rogoznica
ODGOVOR:
Verticilioza ili začepljenje porovodnih snopova je bolest koja je vrlo proširena na maslinarskim područjima Sredozemlja, gdje u uvjetima povoljnim za razvoj čini značajne ekonomske gubitke.
Na našim maslinarskim područjima predstavlja veliku opasnost i kod sama spomena njezina imena, izaziva pažnju i strepnju kod maslinara.
Prvi put je ova bolest opisana u Italiji 1946. godine, a nakon toga je utvrđena njena prisutnost u Francuskoj, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Siriji, SAD-u...
Bolest uzrokuje gljivica Verticillium dahliae Kleb., koja je polifag, te napada velik broj zeljastih i drvenastih biljnih vrsta. U našim je uvjetima ova bolest odavno poznata u uzgoju povrća, osobito paprike. Podizanje novih maslinika na bivšim povrtnjacima ili uzgoj povrća u međurednom prostoru malsinika, predstavlja velik rizik, a propadanje stabala maslina u tim uvjetima bez intervencije, nije nikakva rijetkost.
S druge strane, stari maslinici, a posebice maslinici na otocima manje su ugroženi. Prema podacima gljiva može ostati u tlu preko petnaest godina u unutrašnjosti zaraženih biljnih ostataka.
Širenju bolesti pogoduje navodnjavanje, primjena agrotehničkih mjera, posebno kultiviranje zaraženog tla i rezidba bez dezinfekcije alata te obilna gnojidba dušikom. Za sada postoje samo nagađanja da se plodna tijela gljivice mogu prenositi vjetrom između malsinika.
Gljivica ponajprije prodire u biljku kroz korijen iako se ne isključuje mogućnost drugih puteva infekcije.
Nakon penetracije, gljiva se unutar stabla razvija sporo, a simptomi se mogu pojaviti nakon dužeg razdoblja. Istraživanja su pokazala da se simptomi napada mogu javiti oko mjesec dana od infekcije, u uvjetima povoljnim za razvoj, do čak dvije godine nakon, u nepovoljnim uvjetima.
Simptomi napada se očituju u sušenju stabla ili grana s mladicama, što uzrokuju plodna tijela koja narušavaju sustav kretanja vode kroz biljku i mogu se očitovati kroz dvije vrste izvanjskih simptoma.
Prvi je poznat kao sporo odumiranje i uzrokuje sušenje i nekrozu cvatova na zaraženim strablima. Izgledom spaljeni, mumificirani cvatovi ostaju na stablu iako mogu otpasti.
Listovi na zaraženim izbojcima poprimaju mutnozelenu boju i gube sjaj i mogu otpasti prije propadanja cijelog stabla. Grančice poprimaju crvenkasto-smeđu ili kasnije tipično sivu boju. Ovi simptomi se počinju javljati od kraja travnja i brzo napreduju tijekom proljeća do početka ljeta.
Druga vrsta simptoma je poznata kao brzo odumiranje ili apopleksija i javlja se od kraja zime ili početkom proljeća. Karakterizira je brzo odumiranje mladica, sekundarnih grančica i ponekad osnovnih grana. Drvo poprima crvankastu boju koja se širi od periferije prema osnovi.
Unutarnji dio nekrotiziranog staničja poprima tamnosmeđu boju. Lišće na granama vene, uvija se i nakon nekog vremena otpadne. Bolest može uzrokovati propadanje cijelog stabla.
Trenutno nisu poznate kemijske i biološke mjere zaštite kao ni one preventivne i kurativne, koje bi bile značajne za praksu. Za sada jedina moguća mjera je odstranjivanje suhih i zaraženih dijelova, te premazivanje rana (Mikazol pasta), dezinfekcija alata, izbjegavati sadnju povrtnih kultura unutar maslinika koje su poznate kao domaćini ove gljive.
Izvori:
Dr. sc. Mario Bjeliš: "Zaštita maslina u ekološkoj proizvodnji"
Skripta Veleučilišta u Rijeci: "Štetnici i bolesti masline"