Iako se miješanja s drugim biljnim uljima, rafiniranim maslinovim uljem i uljem komine masline ponekad rade da bi se prikrile manje senzorske mane, u većini slučajeva to se čini radi ekonomske dobiti.
Naime, sva biljna ulja imaju značajno nižu cijenu u odnosu na maslinovo ulje i miješanje drugih biljnih ulja, rafiniranog maslinova ulja i ulja komine masline u maslinovo ulje pojeftinjuje proizvod.
Ako se to miješanje ne deklarira na proizvodu, tada imamo situaciju koja se naziva patvorenje. Pri patvorenju maslinova ulja ono se najčešće prodaje po cijeni ekstra djevičanskog maslinova ulja, jer je razlika u cijeni najviša. Takvom "proizvođaču" ova gruba prijevara kupca daje ekstra zaradu.
Patvorenja maslinova ulja, prethodno spomenutim načinom, relativno je lako otkriti skupinom metoda analize maslinova ulja propisanim od IOOC-a (International Olive Oil Council-Madrid) i EU-a, a koje su ugrađene i u hrvatske pravilnike o kvaliteti maslinova ulja.
Kako svako pravilo ima iznimku, ima i ovo. I dok je ranije nabrojene načine patvorenja lako otkriti, teško je, prethodno spomenutim metodama, otkriti miješanje maslinova ulja s uljem lješnjaka. Zašto? Ulje lješnjaka je, naime, vrlo slično maslinovu ulju u tri važna parametra: sastav masnih kiselina, sastav triacilglicerola te po sastavu i ukupnoj količini sterola.
Upravo na određivanju ovih parametara temelje se fizikalno-kemijske metode za otkrivanje patvorenja miješanjem s nerafiniranim uljima. Kako su ti parametri slični i u maslinovu i u ulju lješnjaka, značajno je smanjena osjetljivost prethodno spomenutih metoda za ovu vrstu patvorenja.
Dakle, može se dodati veća količina ulja lješnjaka u maslinovo ulje, a da to propisanim metodama ne bude moguće utvrditi, čime je mogućnost patvorenja sigurno veća.
Velik broj publikacija je objavljen o razvijanju novih metoda za otkrivanje miješanja ulja lješnjaka s maslinovim uljem. Provedena su ispitivanja smjesa ulja lješnjaka s maslinovim uljem infracrvenom spektroskopijom, tekućinskom kromatografijom s masenim detektorom, plinskom kromatografijom hlapivih komponenti uz identifikaciju s masenim detektorom itd. u cilju uspostave metode koja bi nedvojbeno mogla utvrditi to miješanje u niskim postocima (granicama kada to miješanje više nije ekonomski isplativo).
Nedostaci prethodno navedenih metoda su da zahtijevaju skupu opremu, prikupljene banke podataka, statističku obradu i posebno obučeno osoblje za rukovanje instrumentima i tumačenje rezultata.
Od IOOC-a (International Olive Oil Council – Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje) za sada nema službeno propisane metode za otkrivanje patvorenja maslinova ulja s lješnjakovim, ali na njihovim stranicama je metoda koja ima tzv. provisional approval (privremeno odobrenje).
Ova metoda je modifikacija postojeće standardne metode koja se skraćeno zove ECN-42 i služi za otkrivanje miješanja s biljnim uljima koja imaju visoki sadržaj linolne kiseline (sojino, suncokretovo itd.).
Metoda se naziva "Global method for the detection of the extraneous oils in olive oils" (globalna metoda za otkrivanje stranih ulja u maslinovu ulju). Provodi se opremom koja se koristi za ostale standardne metode propisane od IOOC-a, dakle izvediva je u laboratorijima pod akreditacijom IOOC-a, bez dodatnih ulaganja.
Valja napomenuti da se metode koje se nađu pod "provisional approval" režimom obično za koju godinu prihvate kao standardne metode, ako se u međuvremenu ne pojavi neka druga, pogodnija metoda. Metoda ne daje odgovor koje je ulje miješano, nego samo je li ulje čisto ili ne. Granica detekcije za ulje lješnjaka u maslinovu ulju je od 5-15 % i ispod 1 % za druga biljna ulja.
StoryEditorOCM
milijuni eura gubitkaEvo zašto krivotvoritelji najviše vole lješnjakovo ulje
7. travnja 2015. - 13:16
shutterstock_214321501
