Koje sorte odabrati za uzgoj u hladnijim područjima

Koje sorte odabrati za uzgoj u hladnijim područjima

Uzgojno područje masline u hrvatskoj smatra se rubnim uzgojnim područjem, a u posljednje vrijeme svjedoci smo širenja masline u unutrašnjost Dalmacije.

Ovo područje je izuzetno rubno područje te kod podizanja nasada treba posebno obratiti pozornost na izbor položaja za podizanja maslinika, a posebno na izbor sorta za podizanje novih maslinika.

Glavni ograničavajući čimbenik uzgoja masline u ovom prostoru jesu niske zimske temperature. Niske zimske temperature u našem uzgojnom području javljaju se svakih dvadesetak godina.

S obzirom da se maslina i dalje širi u još rubnija područja uzgoja, potrebno je skrenuti pozornost na izbor sorta za uzgoj u područjima gdje češće puta može doći do pozebe masline.

Radi ovog ćemo opisati neke sorte koje su se pokazale veoma otpornim na niske zimske temperature tijekom posljednjih pedesetak godina, a prema istraživanjima većeg broja istraživača.

Oblica se uzgaja na cijelo uzgojnom području hrvatske, a prema istraživanjima Mladara i suradnika (1987.) svrstana je u skupinu dobro otpornih sorta masline na hladnoću.

Ova sorta ima veoma veliki broj sinonima, a ovdje iznosimo samo neke  kao što su  Balunjača, Velika, Debela maslina, Krupnica, Lumbardeška, Maslina domaća, Naša, Sladunica, Orgula, Orbulača,, Trgonja, Torkuljica, Debela, Srkulača, Sorbulača, Puljka ili Puljiška.

Oblica razvija srednje bujno stablo s krošnjom okruglog oblika-tipa kišobrana.

Deblo je srednje razvijeno, tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. List je eliptičnog oblika. Razvija veoma veliki broj listova izrazito sivomaslinaste boje. U vrijeme suše spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Prosječna dužina cvjetne rese je oko 3.5 cm, s 10 do 35 cvjetova.

Plod Oblice je okruglastog oblika prosječne mase oko 6 grama. Masa ploda varira u zavisnosti od uvjeta uzgoja i uzgojnog područja od 3 do 14 g. Randman ulja u plodu Oblice kreće se od 18-21%, a što je u direktnoj ovisnosti od agrotehničkih prilika date godine, uzgojnih uvjeta i niza drugih čimbenika.

Oblica je sorta dvojake namjene, naime ona se može prerađivati u ulje, a istovremeno zbog veličine ploda može se koristiti za konzerviranje.

Ova sorta je djelomično samooplodna i sklona alternativnoj rodnosti. Dobri oprašivači za ovu sortu su Picholine, Ascolana Tenera, Drobnica, Lastovka i Levantinka.

Osim dobre otpornosti na niske zimske temperature Oblica je dobro otporna na napad raka masline te na sušu dok je srednje otporna na napad maslinine muhe i maslininog moljca.

Leccino je talijanska sorta koju su Mladar i suradnici (1987.) svrstali u skupinu sorta s dobrom otpornošću na niske temperature. Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom području hrvatske i najraširenija je uvezene sorta masline. Osim u hrvatskoj Leccino se jako puno uzgaja i u ostalim maslinarskim zemljama svijeta kao što su Španjolska, Portugal, Maroko, Grčka.  

Leccino razvija bujna stabla s gustom, obraslom krošnjom koja pod teretom ploda poprima viseći izgled. List ove sorte je eliptično kopljast, dugačak i širok, ravan po cijeloj dužini. Leccino ima kratku cvjetnu resu u kojoj prosječno ima oko 16 cvjetova.

Razvija srednje krupan plod, crne boje u punoj zrelosti čija je prosječna masa oko 4 g. Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 22%, a što zavisi o većem broju čimbenika (količini roda, obradi tla, gnojidbi, zaštiti i sl.).

Za ovu sortu je važno napomenuti da plodovi imaju dosta ujednačeno vrijeme dozrijevanja, odnosno u kratkom roku svi plodovi na stablu promjene boju od zelene u crnu. Leccino dozrijeva u drugoj polovini listopada i smatra se jednom od najranijih sorta u našem uzgojnom području.

Plodovi sorte Leccino namjenjani su isključivo za preradu u ulje. Ovo je stranooplodna sorta, a dobri oprašivači su joj Pendolino, Frantoio i Maurino.

Za Leccino je posebno potrebno istaknutu njegovu veliku prilagodljivost uvjetima uzgoja, rano dolazi u produktivnu dob, redovito i obilno rađa. Osjetljiva je na napad paunovog oka i maslinine muhe.

Buža je domaća sorta masline koja se najviše uzgaja u području Istre i u tome prostoru je najzastupljenija sorta. Osim po imenu Buža možemo je prepoznati i po sinonimima Morgaca, Domaća, Burgaca, Gura i još neki).

Prema istraživanjima Payreka i Skarza (1956) ova sorta je pokazala najveću otpornost na niske zimske temperature.

Prema nekim našim istraživačima postoji veći broj tipova ili pod sorta ove sorta kao što su Buža Minuda, Buža vodnjanska muška, Buža vodnjanska ženska, Buža puntoža i sl.

Buža razvija bujna stabla s gustom krošnjom s tendencijom rasta u visinu. List je eliptično kopljastog izgleda, srednje veličine, ravan i tipične maslinaste boje. Plod je srednje krupan, ovalnog oblika koji u punoj zrelosti poprima ljubičastu do crnu boju.

Posebne odlike ove sorte su redovita i obilna rodnost.

Djelomično je samooplodna te su joj za dobar rod potrebni oprašivači, a kao dobri oprašivači pokazale su se sorte Leccino i Pendolino.

Buža je osjetljiva na napad paunovog oka radi čega bi za njen uzgoj trebalo birati prozračne položaje. Osim na napad paunovog oka,  Buža je osjetljiva i na napad maslinine muhe i maslininog moljca.

Istarska bjelica je također domaća sorta masline koja se najviše uzgaja u području Istre i Slovenskom primorju. Prema nekim istraživanjima ova sorta je porijeklom iz okolice Trsta (Boljunac).

U poslijednje vrijeme ova sorta sve više se širi u područje Dalmacije, a naročito u rubne zone uzgoja. Kao i većina sorta masline ima veći broj sinonima, a najčešće su u upotrebi  Belica, Zlatna belica, Bianchera, Žlahtna Belica i sl.

Razvija veoma bujna stabla s uspravnim granama. Ima srednje krupne listove koji su uski i dugi te blago spiralno uvijeni po dužini tijekom cijele godine. Istarska bjelica ima srednje dugu cvjetnu resu s prosječno 20 cvjetova u cvatu. Iz cvijeta se razvije plod koji je srednje krupnoće, prosječne težine oko 4 g.

Plod je zlatno zelene boje u doba pune zrelosti, a odatle i ime ove sorte. Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 21%, a što zavisi o većem broju čimbenika i ulje veoma visoke kvalitete.

Radi krupnog ploda ova sorta se može konzervirati kao zelena maslina, odnosno ovo je sorta dvojake namjene.

Osim dobre otpornosti na niske temperature ova sorta je dobro otporna na napad raka masline i paunovo oko.

Istarska bjelica je djelomično samooplodna, a dobri oprašivači su joj Pendolino, Frantoio i Leccino.

Osim ovih opisanih sorta kao dobro otporne sorte na niske zimske temperature u literaturi se navode Crnica istarska, Itrana, Noccelara del Belice, Pendolino, Picholine i neke druge sorte maslina.

dr. sc. Frane Strikić
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split

 

Naslovnica Maslinarstvo

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati