Poznati i svjetski priznati profesor emeritus Shimon Lavee za diferencijaciju pupova napisao je:
„Urod u tekućoj godini je glavni čimbenik koji određuje stupanj diferencijacije i zametanja ploda u sljedećoj godini. Urod utječe na sposobnost diferencijacije pupova te, neizravno, na intezitet vegetativnog rasta izbojaka koji nose plod u slijedećoj godini“. Ali... ima i izuzetaka!
Odnosom između vegetativne bujnosti i alternativne rodnosti može se dijelom objasniti niski stupanj alternativnog rađanja kod mladih stabala. Tijekom prvih godina nakon sadnje stabala godišnji porast je jak i dugačak, jer je vegetativnih točaka porasta malo.
Urod je međutim još uvijek ograničen zbog malog volumena stabla i dugih internodija. Nakon što stabla dostignu punu veličinu krošnje, stopa porasta pojedinog rastućeg vrška se smanjuje, a povećava se razmjerna kompeticija između njih i plodova u razvoju.
Prosječnu rodnost znatno se može povećati uspostavljanjem vrlo osjetljive ravnoteže između rodnosti i porasta, između vegetativnog i generativnog, nadziranjem svih čimbenika koji utječu na rast i rodnost, kao što su rezidba, obrada, navodnjavanje i optimalna ishrana, pravodobna berba, oprašivanje, prorijeđivanje ploda kao i prstenovanje. Svim tim mjerama isto se tako može u velikoj mjeri kontrolirati alternativna rodnost.
Utjecaj rezidbe
Rezidba utječe prvenstveno indirektno, zbog dovođenja svijetlosti i osvjetljavanja krošnje, ali i direkno utječući na unutrašnju fitohormonsku ravnotežu. Dakle od pupova formiranih prethodne godine postotak cvijetnih pupova na izbojku može varirati od 0 do 95%.
Stupanj cvijetne diferencijacije pupa uvjetovan je vanjskim i unutrašnjim čimbenicima. Unutrašnji čimbenici uvijek reagiraju na vanjske, pa tako i na sve vrste rezidbe u neprikladno vrijeme. Jer njihova interakcija određuje stupanj diferencijacije kod svakog stabla i grane na individualnoj osnovi. Temperatura i svjetlo ovdje imaju posebnu važnost.
Utjecaj temperature
Potreba maslina za nižim temperaturama nižima od 7,2 C u ukupnom trajanju 50-60 sati, pa i do više od 1200 sati opisana je kod različitih sorti.
Mnoga provedena istraživanja pokazuju također da prekid zimskih niskih temperatura s desetodnevnim razdobljem visokih temperatura u sredini siječnja, u proljeće rezultira vegetativnim kretanjem svih pupova formiranih na prošlogodišnjim izbojcima, posebno kod rezanih maslina.
Maslinari brzi na škarama samo daju vjetar u leđa ovakvim fiziološkim procesima i potiču ih. Nasuprot tome, u uvjetima u kojima nije bilo prekida u razdoblju niskih temperatura pupovi s izbojaka daju samo cvjetove.
Analiza godišnje proizvodnje u toplim područjima pokazala je neka neobična odstupanja od očekivanih rezultata. U nekim godinama kada se očekivao visok urod stvarna je produkcija bila mala, a u drugima su se dogodile dvije godine s visokim urodom. U većini slučajeva bi se ti rezultati mogli objasniti zimskim temperaturama.
Naime, upravo su hladne zime potaknule cvatnju do razine koja je bila više od očekivane na osnovi rodnosti prethodne godine. Topla zima, s druge strane, reducirala je cvatnju do razine znatno niže od očekivane.
No da se vratimo indirektnom utjecaju rezidbe.
Utjecaj svjetla na diferencijaciju pupa i rast
Svjedoci smo da masline gustih i zasjenjenih krošnji daju (diferenciraju) mnogo manje cvjetnih pupova od onih čije su krošnje prozračne i dobro osvjetljene. Dobrom osvijetljenošću povećava se područje rađanja u krošnji. Nije poznat način na koji svjetlo utječe na diferencijaciju cvijeta masline.
Međutim, visoka osjetljivost stabla masline na zasjenjivanje vrlo je dobro poznata u praksi. Uzrokuje ne samo manji broj cvjetova i slabiji razvoj cvijeta, nego i slabije zametanje ploda i pojačano opadanje lišća.
Začeci budućeg cvijeta u pravilu se stvaraju nešto prije cvatnje u pupovima koji su se razvili tijekom prethodne godine. Stoga se kao cvjetni pupovi uglavnom diferenciraju (razvrstavaju) oni stari između 3 i 11 mjeseci.
U normalnim uvjetima pupovi razvijeni na izbojku koji se razvio u jesen neće proći cvjetnu diferencijaciju, osim pod iznimno povoljnim uvjetima, što uključuje rano odrvenjavanje izbojka u jesen, te hladnu i vlažnu zimu. Tada se može cvjetno diferecirati i najmlađi vršni pup na izbojku.
Uvjeti života masline i sortiment su različiti kod svakog maslinara. Dokazano je u maslinarstvu da na jednom stablu svaka osnovna grana ima svoj fiziološki potencijal odvojeno od ostalih grana, tako da se stablo istog kultivara različito ponaša u ekstremnim klimatskim uvjetima.
Svakom rezidbom reduciramo lisnu masu, a gubitkom lista gubimo i mijenjamo koncentracije giberilinske kiseline, koja neutralizara potrebe biljaka za niskim temperaturama. Biljke dugog dana mogu cvjetati i donjeti plod samo ako su prethodno određeni vremenski period bile izložene niskim temperaturama.
Izlaganje niskim teperaturama može se zamjeniti EGZOGENIM dodavanjem giberilina. Upravo ovim djelovanjem giberelina Izraelci su riješili pitanje neredovite rodnosti, odnosno alternativnosti rađanja maslina. Koristeći giberilinske kiseline prskaju pola stabla masline i postižu redovitu rodnost u nedostatku prosječno niskih temperatura.
Rezidba ima svoj cilj i opravdana je za pomlađivanje i rod maslina, ali direktno i indirektno može utjecati na diferencijaciju pupa ovisno o vremenu kada se provodi i intezitetu rezidbe.
Na količinu i kvalitete budućeg cvijeta utječu i drugi čimbenici – sortiment, raspoloživost hranjiva, mikroklimatski uvjeti (npr.vodni režim proljeća). Ipak zbog toga što se sve prije tako lijepo pripremilo ne daje nam za pravo vjerovati da cvjetovi neće biti jalovi...