Maslinova muha učinila je čuda, skoro svaki plod je višestruko uboden i pun crva. Maslina je neusporedivo više na zemlji nego na stablima, pa su maslinari krenuli u berbu već početkom listopada.
Dakle, nikad ranije, čitavi mjesec dana prije nego što je to uobičajeno, pa će sve biti obrano do 1. studenog, kada se obično tek počinje. No, uvijek ima i drugačijih primjera, iako su rijetki dalmatinski maslinici čiji su plodovi ostali zdravi i netaknuti. Jedan od takvih sigurno je onaj poznatog maslinara Jakova Grgičevića (62) iz Vrisnika na Hvaru.
Neće muha ni blizu
- Ja sam na svojih 1100 stabala, starih od 15 do 30 godina, znao ubrati i do 2,5 vagona maslina, iako sve ne bih ni stigao obrati. Lani sam na 450 maslina na predjelima Sajšćina i Rosohe našao pola vagona, a ove godine će biti barem trostruko. Svi plodovi su zdravi, nema uboda muhe, niti masline opadaju na tlo. Zanimljivo je da sam svu zemlju sam kupio, proizveo i zasadio sadnice...
Jednostavno, maslinici su mojih ruku djelo. Gnojidbu obavljam isključivo domaćim gnojivom i s nešto malo drofa, a u travnju čistu ekološku prehranu i zaštitu preko lista obavljam tekućinom od koprive, mi bismo otočani rekli parinom koju sam pripravljam – pripovijeda Jakov..
Jakov o svom pripravku nije želio šire govoriti, jer će “pametnjakovići” sa škoja koji se vole predstavljati za vrsne maslinare to zasigurno ismijati. No, zadnjih dana mnogi kod njega navraćaju i čude se kako je on jedini uspio sačuvati masline. Pojedinci dolaze i noći s lampadinama da vide o čemu se radi, a ne žele priznati svoje greške.
Međutim, Jakov nevjernim Tomama poručuje da slobodno dođu i vide. Spreman im je dati i savjete, iako se u obradi svojih maslinika uglavnom oslanjao na vlastito iskustvo.
A, što se uroda tiče, on i ne pamti bolju godinu! Zato je, veli, zaslužna dobra (i prozračna) pozicija, te izmiješane sorte. No, poznato mu je da su stari boduli nerijetko iznosili da se maslina oprašuje u rasponu od samo četiri sata. Stoga je u vrijeme cvatnje, s obzirom na učestale padaline, oblačno vrijeme i izostanak vjetra, sa svojim prijateljem puna dva dana pumpama propuhivao masline, baš onako na prazno i - očito - pogodio.
Ne miješam se u tuđe
- I tada su me izrugivali i čudili se što ja to radim. Skoro su me proglasili luđakom, ali urod ih je doista opovrgnuo. U pravilu se nikad ne miješam u tuđi posao, nego uvijek osluhnem ono što mi sugerira moj sumještanin Vinko Grgičević Božica i masline mi svaku godinu rode. Kakva je kvaliteta plodova, nije potrebno ni isticati, jer za svoja ulja na raznim natjecanjima iz godine u godinu dobivam zlatne medalje, ne znam im više ni broja – kaže barba Jakov.
- Eto, sad mi se ljudi javljaju, kupili bi u mene da za svoje potrebe proizvedu barem malo pravog ulja. Neki bi se godili po stablu, a imao sam ponudu da bi mi sve obrali i kupili po 6 kn po kilu, no ja sam im odgovorio da neće gledati toga filma. Kod goleme većine oksidacija ulja je započela još u trulim plodovima, pa će kvaliteta ove godine biti općenito loša. Maslinari se svakojako muče da izbace crve, ali ne ide to baš lako... Cijena dobrom ulju otići će nebu pod oblake, bit će možda i do 100 kuna i zašto bih ja pristajao na spomenute ponude – pita se Grgičević.
Vlastite sadnice
Prava je sramota da se resorno ministarstvo odmah ogradilo i priopćilo da nema novca za sanaciju štete i pomoć dalmatinskim težacima u ovoj velikoj nevolji. I dok dolski župnik don Mario Zelanović, najveći maslinar među hrvatskim svećenicima, zaziva Božju pomoć, te apelira na razumijevanje i pravdu, istodobno je i realnost politike poticaja također upitna, a što tek reći o do kraja neuređenom tržištu ulja koje zaista ne priliči jednoj civiliziranoj zemlji, koja je članica Europske unije.
Činjenica je da su se u nas i poljoprivredno-savjetodavni stručnjaci pretvorili gotovo u činovnike, sve manje imaju vremena za obilazak terena. A upravo se na tu najučinkovitije dijele savjeti. Jedan od onih koji ih redovito sluša svakako je i naš sugovornik, poštuje sve preporuke što se odnose na obradu maslina, branje i preradu plodova, pa i čuvanje ulja, ali kad je riječ o sadnicama, smatra da su najbolje one koje sam proizvodi. Baš zato ih je i pripremio 400 novih, da bi povećao svoje maslinike, jer unatoč svemu i dalje vjeruje da je maslina zaista sveto drvo. Ona je, kako istinski težaci vole reći, poput majke, dok je loza poput žene.
Poskoci i mungosi
Težaci sve češće viđaju poskoke na maslinama, česmini i drugom mediteranskom bilju. Toplo je i otrovnica se još nije povukla u hibernaciju, pa je oprez nužan.
Lovci godinama podupiru prekomjeran broj divljih svinja na otoku, iako poljoprivreda trpi štete. S druge strane, nemilosrdno tamane mungose. Za njih su to štetočine koje uništavaju ptičja jaja i sitnu divljač, a zaboravljaju da su nekad ‘uvezeni’ da bi se obračunali sa zmijama. Intrigantno je da je ove godine na Hvaru zabilježeno nekoliko ugriza poskoka, a posljednji u listopadu u Zastražišćima. Stručnjaci bi trebali reći ima li to veze s mungosima.