Nagrađivani slovenski maslinar Boris Jenko: Nakon osvajanja "Everesta" berba priznanja se nastavila

Nagrađivani slovenski maslinar Boris Jenko: Nakon osvajanja
Iako je prerada maslinovog ulja relativno malena, slovensko maslinarstvo postalo je široko prepoznatljivo u svjetskim mjerilima. Vrhunski maslinari se sa međunarodnih natjecanja vraćaju sa visokim priznanjima, a osvojili su i neke od najprestižnijih lovorika.

Dokazivanje na ocjenjivanjima je važan test vlastitog rada, primjer kolegama i generator kvalitete koja za sve veći broj slovenskih maslinara postaje nužna zapovijed.

Renesansa slovenskog maslinarstva seže u sredinu osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je u tadašnjoj državi započet prvi veći međunarodni projekt za oživljavanje tradicionalne i povijesne poljoprivredne djelatnosti. U to vrijeme sve veći broj ljudi iz mediteranske Slovenije odlučio se kročiti na put svojih predaka.

Među njima je bio i Boris Jenko iz Bertoka pokraj Kopra, koji je za oživljavanje obiteljskog nasada kod Črnog Kala pod Kraškim rubom izabrao nesretnu 1984. godinu.

“U starom nasadu djeda Jože posadio sam nekoliko maslina, ali ih je već prvu zimu uništio mraz“, prisjeća se. Ideju o uzgoju maslina napustio je na nekoliko godina, a potom je početkom devedesetih iznajmio zemljište na brežuljku Sermin pokraj Bertoka te je u razdoblju od 5 godina posadio približno 7.000 maslina u trima maslinicima na nadmorskoj visini od 70 do 90 metara.

- Iako su jako blizu jedan drugoga, svaki ima svoju posebnost. Zajedničko im je pak to da se nalaze na problematičnom laporastom i vjetrovitom terenu - pripovijeda Jenko.

U maslinicima ima najviše istarske bjelice, trećina je leccina, a ponešto je i frantoia i maurina. Pendolino je za oprašivanje, a za stolne masline su tu staascolanatenera i štorta, stara sorta iz sjeverozapadne Istre koju je u zbirci povijesnih piranskih sorti opisao Carlo Hugues krajem 19. stoljeća.

Jenko je znanje i iskustvo iz godine u godinu produbljivao, a kvaliteta maslinovog ulja je postajala sve bolja. U maslinik je počeo uvoditi načela ekološke proizvodnje te već četiri godine posjeduje certifikat. Od samog početka je i član grupe prerađivača ekstra djevičanskog maslinovog ulja slovenske Istre sa geografskim podrijetlom, prvog slovenskog poljoprivrednog proizvoda koji je u EU registriran sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP).

Jenko je prije deset godina sa svojim maslinovim uljem počeo sudjelovati na ocjenjivanjima. Kaže da je to učinio kako bi provjerio kako stoji sa kvalitetom te da ustvrdi da li sve ispravno radi. Zidovi u manjem degustacijskom prostoru, uz koji ima i skladište, ubrzo su se počeli puniti priznanjima. Godine 2009. je osvojio šampionsku titulu na najvećem slovenskom ocjenjivanju za Zlatnu maslinovu grančicu.

U Veroni na uglednom i priznatom ocjenjivanju Sol, koje se održava kao dio velikog vinskog sajma Vinitaly, primio je 2010. godine priznanje Gran Menzione. Dvije godine potom nije mogao doći k sebi od šoka nakon telefonskog poziva iz grada Romea i Julije. Obavijestili su ga, naime, da je njegovo sortno maslinovo ulje frantoio osvojilo naslov prvaka u kategoriji srednje voćnih maslinovih ulja.

Nakon osvajanja maslinarskog Everesta berba priznanja se nastavila. Pristizala su i iz Izraela i Njemačke, a na ocjenjivanjima, na kojima je postigao vidljive rezultate, svake ih je godine potvrđivao. Krajem studenog njegovo je ime bilo spomenuto u Rimu gdje je Marco Oreggia predstavio Flos Olei 2015., najnovije izdanje vodiča najboljih maslinovih ulja svijeta.

Jenko je uvršten u TheBest 20, a sa sortnom istarskom bjelicom je primio najviše priznanje među srednje voćnim maslinovim uljima sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Time je ponovio uspjeh od prije tri godine kada mu je Oreggia dodijelio naslov prvaka među ekstra djevičanskim uljima sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) iz ekološkog uzgoja.

“U masliniku treba biti brižan. Rez mora biti primjeren, štetnike je potrebno konstantno pratiti te berba mora biti pravovremena. Prije svega je važno da je urod odmah nakon berbe u uljari“, pripovijeda Jenko.

Njegovi maslinici su zatravljeni, a s uljarom Hrvatin iz Kopra ima dogovor da se masline prerade na isti dan kada su ubrane.

Nakon primitka visokih priznanja sa svih strana je Jenkovo ulje pridobilo brojne kupce. Najviše ih je iz Slovenije, ali mnogo ih je i iz Italije i drugih europskih država. Većinu maslinovog ulja pakira u staklenke od pola litre sa čepom koji onemogućava dolijevanje. Cijena takve staklenke je u Bertokima 13 eura.

Slovenska berba priznanja sa najpriznatijih ocjenjivanja maslinovih ulja je, s obzirom na opseg prerade, jako velika. Jenko sa kolegama Dujcem, Morganom, Lisjakom, Glavinom, Bočajem i još nekolicinom predstavlja svojevrsnu maslinarsku reprezentaciju Slovenije.

PIŠE: Sašo Dravinec/Primorske novice
SNIMKE: Jaka Jeraša

Slovensko maslinarstvo

Slovenija je u svjetskim mjerilima maslinarski patuljak. Masline rastu na površini od približno 2000 hektara. Većina ih se nalazi u Istri, ali je sve više maslinika i u donjoj Vipavskoj dolini te u Goričkim brdima. Raspoloživih potencijalnih površina za rast maslina je još 600 hektara. Čak i uz optimalan urod slovenska prerada ne može još ni izbliza zadovoljiti lokalnu potražnju za maslinovim uljem, budući ga ukupno bude nešto više od 2 milijuna litara godišnje.

Godina za dobit na živce

Prošlogodišnji urod maslina u slovenskoj će povijesti ostati zabilježen kao problematičan. Bilo je malo sunca, a kiša je bila obilna. Međutim, najveći problem stvarala je maslinina muha koja je počela letjeti jako rano i intenzivnije nego ikad prije. Na testu su bili znanje i iskustvo maslinara, ali, dakako, i živci.

Naslovnica Maslinarstvo

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati