Gnojivo životinja se od davnina koristilo u poljoprivredi, a najbolje djelovanje u ishrani biljaka ima kokošje gnojivo. Ovo je koncentrirano gnojivo koje se odlikuje izbalansiranim sadržajem hranjiva.
Sadrži dosta dušika u obliku koji ga čini lako dostupnim biljkama. Sadrži i kalij, kalcij, fosfor, mangan, magnezij, željezo i mnoge druge makro i mikro elemente važne za ishranu bilja, piše Agroklub.
Kokošje gnojivo ima produženo djelovanje tokom četiri godine i to treba imati u vidu kod gnojenja i rotacije usjeva.
Njegova primjena (pod uvjetom da se pravilno primjenjuje) povećava prinos i do 40%, biljke ga lako usvajaju, intenzivira stvaranje cvjetova i plodova, poboljšava imunološki sustav biljaka, intenzivira proces fotosinteze u biljkama, ubrzava sazrijevanje biljaka za desetak dana, povećava se sadržaj suhih tvari i šećera u plodovima, poboljšava kvalitetu zemljišta.
Biljke pognojene kokošjim gnojivom lakše podnose sušu. Gnojivo je blago alkalne pH reakcije od 6 do 8 u ovisnosti o načinu ishrane kokoški.
Zbog formulacije mineralnih elemenata u gnojivu oni se teško ispiru iz zemljišta i ne stvaraju visoke koncentracije soli kao što je to slučaj sa mineralnim.
Ukoliko koristimo gnojivo od kokoški koje su uzgajane na organski način možemo svojim usjevima svake treće ili četvrte godine priuštiti kvalitetno eko gnojivo.
Najveći broj povrtnih i voćnih vrsta će dobro reagirati na gnojenje. Rajčica i kupusnjače mogu se zalijevati 2 puta tijekom sezone.
Za kupus se može dodati 3kg/m² ili 2kg/m² pred osnovno oranje. Luk manje podnosi gnojenje ovim gnojivom, zato u plodosmjeni treba doći u drugoj ili trećoj godini nakon gnojenja kokošjim ostacima.
Međutim, ako se luk (posebno bijeli luk) gnoji u ranim fazama porasta primijetit ćemo brz rast biljaka luka. Tikve i tikvice odlično reagiraju na gnojenje. Dovoljna količina za tikve je 4kg/m².
Oprez! Zbog jake koncentracije kokošje gnojivo se ne dodaje direktno biljkama. Može izazvati propadanje biljaka.
Kokošje gnojivo u kompostu
Kokošje gnojivo može se koristiti u procesu kompostiranja. Gnojivo će ubzati proces kompostiranja i poboljšati karakteristike dobivenog komposta.
Kada je visina kompostne gomile 1,5m onda debljina sloja kokošjeg gnojiva može biti 15 do 20cm. Uz povoljnu vlažnost proces kompostiranja može se završtii za 60 dana.
Otopina kokošjeg gnojiva i vode
Nasigurniji način uporebe kokošjeg gnojiva je da se određena količina otopi u vodi. Odnos gnojiva i vode je 1:15 (20).
Ovakva otopina se primjenjuje poslije kiše ili zalijevanja, a izbjegava se primjena na suho zemljište zbog opasnosti od paleži biljaka. Ne zalijevati samu biljku već tlo oko nje. Po jednoj biljci je dovoljno 0,5 do 1l ove otopine.
Fermentirana otopina kokošjeg gnojiva
Veliki broj uzgajivača biljaka koristi fermentitanu otopinu kokošjeg gnojiva. Za izradu se koristi gnojivo i voda u odnosu 1:1. Gnojivo preliti vodom, dobro promiješati i ostaviti na toplom dok se ne završi proces fermentacije. Fermentacija može trajati od dva dana do dva tjedna.
Dužina trajanja fermentacije ovisi o temperaturi i obliku i kvaliteti gnojiva. Ukoliko koristite peletirano gnojivo fermentacija će trajati do dva tjedna.
Posudu držati malo dalje od kuće zbog neugodnog mirisa tokom fermentacije. Nakon završene fermentacije otopina će izgubiti neugodan miris. Dobivena otopina je visoko koncentrirana i potrebno ju je prije primjene razrijediti sa vodom u odnosu 1:10 (20).
Peletirano gnojivo
Upotreba peletiranog kokošjeg gnojiva se sve više povećava. Peletirano gnojivo nema karakterističan miris, jednostavno je za korištenje i može se primjenjivati u različitom vremenskom periodu. Koristi se u količini 100 do 300g/m². Nakon primjene potrebno je izvršiti zalijevanje.