gola stablaTestirali smo: ova sredstva pružaju više mogućnosti u borbi protiv paunovog oka

Ovog proljeća rjeđe se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u odnosu na prethodnu godinu mogu vidjeti „golobrsti“ stabala maslina, koji se događaju zbog opadanja lišća uslijed napada bolesti paunovo oko. 

Ova činjenica sugerira da se radi o manjem intenzitetu zaraze lišća ovom bolešću. Međutim, imajući u vidu prilike na terenu, moje mišljenje je kako se ne radi o nekoj pretjerano provođenoj zaštiti prošle jeseni, već je to rezultat odličnih klimatskih uvjeta koji su vladali prošle jeseni. 

Nije teško prisjetiti se kako je prošla jesen bila poprilično suha što je glavni čimbenik većeg ili manjeg napada bolesti. Naime, tek dvije (po jedna u rujnu i listopadu) obilnije kiše su obilježile prošlogodišnju jesen. 

Ali s druge strane zima nije bila pretjerano hladna tako da je u tom periodu bilo zaraze kod onih maslinara koji nisu radili zaštitu po berbi. Dakle, generalno se može reći da je situacija po pitanju bolesti bolja nego prethodne godine.

No, bez obzira na to, maslinare se treba stalno upućivati na činjenicu da, ako je bolest „ušla“ u maslinik, moraju biti svjesni kako ih čeka dugotrajna i ustrajna borba jer se bolest takoreći ne može iskorijeniti.

U slučaju kvalitetne zaštite i povoljnih klimatskih uvjeta može se steći dojam da je isčezla, međutim, sigurno je ona tu negdje prisutna i samo čeka „trenutak slabosti“ ili „pad imuniteta“ pa da opet bukne.

U prilog ovoj konstataciji ide iskustvo iz jednog maslinika koji je doživio katastrofalnu zarazu u jesen 2015. 

Maslinar je, ne znajući za „bakreni šok“ koji doživi zaraženo lišće, izvršio zaštitu poslije berbe što je izazvalo već krajem studenog ogromnu defolijaciju stabala (procjena u prosjeku preko 40% lišća). 

Bilo je interesantno uvidjeti kolika je zaraženost lišća u tim maslinicima. Tako su sa zaraženih stabala početkom ožujka uzeta 4 uzorka sa po 200 listova kako bi se metodom sa 0,5% natrijevom lužinom utvrdio postotak zaraze. Rezultati su bili zapanjujući jer se postotak kretao od 88 do 92%.

Usprkos takvoj situaciji maslinaru je predložena uobičajena redovna rezidba (bez pojačanog uklanjanja donjih grana „golobrsta“) te tretiranje maslina organskim pripravcima nadajući se njihovom izvjesnom kurativnom djelovanju na bolest. 

Tako je prva zaštita obavljena 10. ožujka sa Nativom u koncentraciji 0,02%, a druga sa Strobyjem u istoj koncentraciji. Zaštita je naravno provedena i u jesen gdje se tretiralo sa pripravkom Storby dva puta (23. rujna i 27. listopada) u istoj koncentraciji. 

Iz broja tretiranja se vidi da je zaštita maslina bila beskompromisna, što je i logično s obzirom na stupanj zaraze bolešću, a i činjenice da je maslinik podložan jakim rosama.

S obzirom da se radi o korištenju novoregistriranih pripravaka za kontrolu bolesti paunovo oko o kojima nema dostupnih informacija o njihovoj učinkovitosti, nisu ni očekivanja maslinara i savjetnika bila pretjerana jer se cijelo vrijeme više radilo o situaciji „spasi što se spasiti da“ nego o nekom suvislom istraživanju. 

No kako bilo, slika maslinika početkom prosinca kad su ponovo uzimani uzorci lišća za analizu natrijevom lužinom, nudila je optimizam. On se potom i potvrdio rezultatima analiza koja su govorila da se zaraženost kretala po uzorcima od 13-21%.

Ovo iskustvo daje neke određene smjernice u borbi protiv bolesti, ali isto tako otvara brojna druga pitanja (npr. mogućnost miješanja Strobyja s insekticidima za kontrolu maslinove muhe) koja bi se tek pravim pokusima mogla definirati. A dotada se može konstatirati sljedeće:

Navedeni pripravci pružaju dosta šire mogućnosti u borbi protiv bolesti jer imaju manju karencu (Stroby), izvjesno transamilarno djelovanje (ulaze u list), izvjesno kurativno djelovanje, te ne izazivaju defolijaciju grana.

To bi u naravi značilo da se proljetna zaštita treba obaviti početkom ožujka s pripravcima Nativo ili Difcor (organski pripravak samo za proljetnu zaštitu). 

U maslinicima gdje zaraza bolešću nema katastrofalnih razmjera (kao u primjeru navedenom u tekstu) to bi trebalo biti dovoljno. 

Međutim, najvažnija je jesenska zaštita s dva termina. Prvi termin je kroz mjesec rujan gdje se koristi Stroby (30 dana karenca) ili Neoram (bakreni pripravak sa samo 15 dana karence) prije prve dugotrajnije ciklone.

Poslije berbe slijedi drugo tretiranje s Strobyjem ili nekim bakrenim pripravkom (Nordox, Neoram, Cuprablau). Na ovaj način se nastoji zaštititi lišće kroz ovaj najopasniji jesenski dio godine. 

Svakako treba još jednom naglasiti kako u cijeloj ovoj priči jednako važnu ulogu igraju klimatske prilike u spomenutom periodu.

Da li u zaštiti izabrati ovaj ili onaj pripravak nije toliko presudno koliko je to spremnost maslinara da se suoči s ovim problemom te da poštuje savjete struke u njihovom rješavanju.

Marijo Car, dipl. ing. agr.