Ova rasprostranjena biljka prava je ljekovita 'bomba', donosimo recepte za pripravke: prodire na mjesta do kojih ne mogu doći ni antibiotici, a uz to je i vrlo ukusan začin

Ova rasprostranjena biljka prava je ljekovita 'bomba', donosimo recepte za pripravke: prodire na mjesta do kojih ne mogu doći ni antibiotici, a uz to je i vrlo ukusan začin

Obična borovica je najrasprostranjenija četinjača, nalazimo je na području Europe, zapadne i sjeverne Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. Ima je posvuda, jer se prilagođava svim vrstama tla i nadmorskim visinama. Borovica kao grm ili manje drvo raste na području cijele Hrvatske, nalazimo je u nizinskom i u planinskom pojasu. Raste po šumama (naročito hrastovim i bukovim), suhim obroncima i otvorenim pašnjacima.

Srodna vrsta joj je somina ili planinski gluhi smrič (Juniperus sabina L.) koji samoniklo raste na Velebitu i Biokovu. Za razliku od prave borovice, somina ima ljuskaste iglice te eterično ulje bogato sabinenom, što ovu biljku svrstava u kategoriju otrovnih, pa stoga treba biti vrlo oprezan i dobro razlikovati ove dvije biljke.

Također, duž jadranske obale raste drugi srodnik borovice poznat još pod imenima šmrika, smrič, primorska kleka ili crvena kleka (Juniperus oxycedrus). Šmrika ima čvrste i bodljikave iglice koje su u presjeku trokutaste, listovi s gornje strane imaju dvije uzdužne bijele pruge, a s donje izbočeno rebro.

Plodovi borovice

Plodovi borovice su mesnati češeri s trokutastim zarezima, zvani smrekinje. Zanimljivo je da se plodovi borovice razvijaju samo na ženskim biljkama, a beru se u jesen pa sve do zime kada su dovoljno zreli. Smrekinje se beru tako da se omlate na prostirku postavljenu ispod biljke, a nakon toga se suše na suhom i prozračnom mjestu. Sušenje plodova treba biti isključivo prirodnim putem (na suncu).

Ako se plodovi koriste za pečenje rakije ili destilaciju eteričnog ulja, onda se plodovi, pak, prerađuju svježi. Na biljci često istovremeno imamo i zelene i zrele plodove s obzirom na to da zeleni plodovi dozrijevaju tek sljedeće godine. Plodovi borovice su tamnoplavi, tj. modri, aromatična mirisa, dok im je okus gorko-slatkast i smolast.

Obiluju eteričnim uljem, flavonskim glikozidima, katehinskim trjeslovinama, invertnim šećerom (oko 30 posto), pektinom, gumama, smolom i voskovima. Plodovi sadrže i organske kiseline (mravlju i octenu, kalcij vezan na jabučnu kiselinu), kalij, mangan, dok mladi izdanci i iglice obiluju i vitaminom C. Prije upotrebe dobro osušene plodove čuvamo u zatvorenim staklenim posudama. Uz ostale začinske i aromatične biljke borovica je i poznati sastojak džina, a upravo je ona zaslužna za njegovu karakterističnu aromu.

U skandinavskim zemljama od borovice se priprema posebna vrsta piva, u Francuskoj vino, a u Njemačkoj različiti umaci te posebna vrsta octa. Ocat od borovice ili "Wacholderessig" dobiva se močenjem zgnječenih boba borovice u vinskom octu, uz dodatak šećera. Kao začin, dodaj se paštetama, juhama, ribljim i mesnim prerađevinama, raznim umacima, marinadama, nadjevima, itd.

Eterično ulje

Kao i većina eteričnih ulja, i eterično ulje borovice se izdvaja postupkom vodene destilacije. Ulje dobiveno iz samih plodova, bez grančica je najkvalitetnije, a obično je nusproizvod destilacije rakija od borovica (klekovača). Sadržaj eteričnog ulja u smrekinjama je relativno visok i kreće se od 1 do 2,5 posto, u njemu je utvrđen velik broj spojeva (40-70 različitih terpena).

Oko 80 posto spojeva otpada na alfa-pinen i beta-pinen koji su zaslužni za terpentinski miris ulja.

Od ostalih spojeva značajno su zastupljeni terpinen-4-ol, kariofilen, kariofilen epoksid, terpenilacetat i kamfor. Sadržaj pinena u ulju dobivena od zrelih plodova je znatno manji negoli u ulju nezrelih plodova, dok je obrnuto sa sadržajem terpinen-4-ola. Ako su u destilaciji korištene i grančice i nezreli plodovi, osim većeg sadržaja pinena ulje će u značajnoj količini sadržavati i bornilacetat, kojim se određuje čistoća ulja.

Ljekovito djelovanje i upotreba

Ljekovito djelovanje borovice je zaista veliko te je stoga već Hieronymus Bock u svojoj knjizi o ljekovitom bilju 1577. godine napisao sljedeće: "Zbroj djelovanja te dobre osobine borovice nije moguće opisati". I danas u literaturi ističu njezino blagotvorno djelovanje izrazom: "Na mjesta do kojih ne mogu prodrijeti ni antibiotici, prodire borovica", što dovoljno govori o ljekovitosti ove biljke.

Plodovi borovice su se u prošlosti koristili za zaštitu od kuge, kolere i drugih bolesti, pa je u pučkoj medicini i danas ostalo vjerovanje da je konzumacija plodova borovice izvrsna zaštita protiv različitih oboljenja. Plodovi borovice (smrekinje) i njihovo eterično ulje djeluju diuretično, pa se učestalo koriste kod neupalnih procesa u bubrezima, kod smanjenog izlučivanja urina, oteklina zglobova i reumatskih tegoba.

Ipak, s upotrebom eteričnog ulja borovice i smrekinja treba biti oprezan jer njegovo učestalo korištenje može dovesti do nadraživanja bubrega, krvarenja, pojave bjelančevina u mokraći, pa čak i upala, te se u takvim stanjima konzumacija borovice i njezinih pripravaka ne preporučuje. Ne smiju ga upotrebljavati ni trudnice ni mala djeca, a ne preporuča se ni primjena duža od 3 tjedna. Stoga se prije konzumacije borovice i njezinih pripravaka treba posavjetovati s liječnikom.

Također je dokazano njezino pozitivno djelovanje na prokrvljenost sluznica, regulaciju rada probavnih žlijezda i mišića probavnog trakta. Borovica ima i antiseptičko djelovanje. Koristi se u liječenju osipa, pečenja i bolova u želucu, napetosti u trbuhu i vjetrova, pa se preporuča za lakše probavljanje hrane.

U crijevnoj flori borovica i njezini pripravci uništavaju bakterije truljenja, a pomažu razvoj bakterije vrenja, što dovodi do detoksikacije crijeva, ali i čitavog organizma. Hlapivo ulje i plodovi poboljšavaju prokrvljenost trbušnih organa te kod žena poboljšava menstruaciju.

Eterično ulje borovice pomaže lakšem iskašljavanju sluzi i smanjuje izlučivanje bronhijalnih žlijezda, a poznato je i da ublažava simptome općeg umora, glavobolje, razdražljivosti, rastresenosti, migrene. Koristi se i u diureticima i laksativima, kao mirisna komponenta u različitim kozmetičkim proizvodima, te za aromatiziranje prehrambenih proizvoda, u aromaterapiji.

Dokazano je antireumatsko, antiseptično, spazmolitično, diuretično, detoksificirajuće, rubefacijentno, emenagogno i tonizirajuće djelovanje eteričnog ulja borovice. Vanjska upotreba ulja kod reumatskih bolesti poboljšava prokrvljenost tkiva.

Rakija i tinktura od borovice se u pučkoj medicini koriste kod liječenja tegoba sa želucem, grčeva u crijevima, bolesti žuči i jetre, bronhijalnog katara, astme, bolesti bubrega i mjehura za izlučivanje suvišne vode te kod gihta, išijasa i reumatizma.

Sva njezina imena

Latinski: Juniperus communis

Narodna imena: smreka, obična borovica, kleka, smrikva, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smrič, smrička, smriška, borovica, brin, smrek, smrekva črna, smrkovina, smrkva, šmrč, šmreka.

Osobna karta

Borovica je zimzelena biljka koja pripada porodici čempresa (Cupressaceae). Biljka raste kao srednje visok grm (1 do 2 m) ili nisko stablo (3 do 5 m), a može narasti i do 15 m. Muška stabla su viša, dok su ženska grmolika i nose plodove.
Oblik grma ili stabla može biti različit, a obično je jajast ili čunjast.

Deblo je žljebasto, a grane su uglavnom uzdignute ili viseće. Kod mladih biljaka kora je glatka, dok se kasnije izbrazda i odvaja u vidu ljuski i traka. Sivosmeđe je boje.

Korijen biljke je izrazito razgranat s debelom središnjom žilom, a pupovi su sitni i obloženi ljuskama. Lišće borovice je igličasto, duljine od 5 do 30 mm, širine oko 2 mm i obično se na stablu zadržava do četiri godine. Po tri listića se nalaze u pršljenu.

Listovi su uspravni, široki pri bazi, dok se prema vrhu postepeno sužavaju. Donja strana lista je zelena, a na gornjoj strani obično se nalazi bijela ili siva pruga. Poprečan presjek lista je trapezast. Mikrostrobilusi ("muški cvatovi") se nalaze u pazušcima listova, oblik im je jajast i svjetložute su boje. Obično se 2 do 3 muška cvata, koji se sastoje od većeg broja "prašnika", nalaze zajedno, dok su ženski cvatovi zelene boje i pojedinačni. Sjemenke su smještene u bobičastom češeru promjera 6 do 9 mm.

Češer se nalazi na kratkoj stapki, oblikom je kuglast i mesnat, a čini ga 3 do 6 ljusaka. Češer sazrijeva druge ili treće godine, kad se u njemu razvijaju po tri sjemenke koje su tvrde, čunjaste, trokutaste i smeđe.

Borovica je najčešće dvodomna (muški i ženski cvjetovi nalaze se na istom stablu), a rijetko jednodomna vrsta. Raste vrlo sporo i može doživjeti veliku starost. Otporna je na jaki mraz i veliku sušu. Borovica obično cvjeta u travnju i svibnju, ovisno o položaju i nadmorskoj visini.

Pripravci od borovice

Rakija (klekovača, brinjevac)

Za rakiju su pogodni zreli plodovi borovice koji sadrže 20-30 posto šećera. S plodova se odstrane peteljke kako se prilikom vrenja ne bi razvio neugodan miris i destilacijom dobila rakija gorkog i neugodnog okus. Plodovi se usitne i izmuljaju kako bi u vrioniku došlo do što boljeg otpuštanja soka i šećera iz ploda. Također, kako bi se to pospješilo dodaje se i topla voda po želji tako da temperatura masulja u konačnici bude oko 22°C. Potom se dodaju selekcionirani kvasci i hrana za kvasce s obzirom na to da su borovice relativno siromašne vitaminom B. Ako se ne doda hrana za kvasce, postoji mogućnost zastoja ili potpunog prestanka fermentacije. Fermentacija se provodi postupno pri temperaturi od 22 do 24 Celzijeva stupnja, a smatra se da je završena kad je u prevrelom masulju sadržaj šećera 6 do 12. Nakon završetka fermentacije treba što prije početi s destilacijom. Dobiveni destilat treba odstajati (dozrijevati) tijekom 6 tjedana te ga je u konačnici potrebno razrijediti na jačinu oko 45-postotnog alkohola.

Sirup za liječenje dišnih organa

Borovice (oko 0,5 kg) se kratko prokuhaju u 3 l vode, plodovi se zgnječe i nastavi se kuhanje. Prokuhana smjesa se procijedi, a kada se ohladi doda se med. Sirup se prelije u staklenke sa širokim grlom. Preporučuje se jedna čajna žličica sat vremena prije svakog obroka (tri puta dnevno) za djecu i po dvije čajne žličice za odrasle.

Ulje za masažu

U staklenu bočicu se doda 100 ml maslinova ulja, 10 kapi eteričnog ulja borovice, 8 kapi eteričnog ulja ružmarina, 8 kapi eteričnog ulja timijana i 8 kapi eteričnog ulja limuna. Smjesa se promiješa i čuva u staklenoj bočici na hladnom i tamnom mjestu, a koristi se za masažu bolnih mjesta na tijelu, najčešće za ublažavanje bolova kod artritisa i reume.

Čaj

Od jedne čajne žličice suhih, mljevenih plodova pripremi se oparak koji nakon prelijevanja vrućom vodom treba ostajati nekih 10 minuta prije konzumacije. Piju se tri do četiri šalice čaja dnevno (nakon savjetovanja s liječnikom), a u u slučaju liječenja bolesti dišnih organa potrebno ga je zasladiti medom.

Čajne mješavine

Mješavina plodova (30 g) i listova (30 g) borovice, s listovima koprive (40 g) učinkovita je za poticanje metabolizma. Oparak se priprema od dvije čajne žličice, a preporučena doza je tri šalice čaja dnevno.

Mješavina navedenih sastojaka i lupine grahova sjemena u jednakom omjeru dobra je kod liječenja šećerne bolesti kada se na isti način pripravlja i konzumira oparak.

Tinktura

Tinktura od plodova borovice se priprema u staklenoj posudi tako da se 20 g svježih, mljevenih smrekina prelije s 100 ml 70-postotnog etanola ili rakije. Smjesa se stavi na sunce da odstoji najmanje mjesec dana, nakon čega se koristi za vanjsku upotrebu za utrljavanje u kožu ili razrijeđena u oblozima, uglavnom za liječenje bolova u mišićima i zglobovima.

Alkoholni ekstrakt

100 g bobica borovice se usitni i prelije s 500 g alkohola (70-postotnog). Smjesa se moči 14 dana uz povremeno miješanje nakon čega se alkoholni ekstrakt odvoji. Ekstrakt se može koristiti za vanjsku upotrebu (masaže, oblozi), ali i za unutarnju tako da se 3 puta na dan uzima po jedna kocka šećera natopljena s 20 kapljica ekstrakta.

Vino od pepela drva borovice

Oko 150 g pepela drva borovice pomiješa se s jednom litrom bijelog vina i moči 8 dana uz snažno protresanje svaki dan. Nakon toga se smjesa procijedi i spremna je za upotrebu. Ovo sredstvo se koristi kako bi potaknuli mokrenje i izlučivanje vode.

Upotreba u veterinarskoj medicini

Poznato je da plodovi borovice povećavaju apetit domaćih životinja i djeluju protiv kolika, pa se zdrobljene smrekinje dodaju u hranu za životinje. Eterično ulje borovice pomiješano sa svinjskom masti kao i smjesa usitnjenih plodova i masti koristi se za liječenje kožnih bolesti. Za raskuživanje prostorija u kojima se drže životinje prostorije su se u prošlosti dimile tako da su se u njima palile grane borovice.

 

Naslovnica Gastro i zdravlje

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati