Sunce čuva zdravlje i bez njega nema života, ali još mnogi nisu naučili da je sunčevo svjetlo mješavina zraka od kojih su neke za kožu i organizam osobito opasne i da im se stoga ne smijemo nepromišljeno izlagati.
Zdravo je samo postupno privikavanje na sunce uz povremeno kretanje, dok je najgora varijanta "prženje" na suncu uz istodobno konzumiranje hladnih i slatkih pića i alkohola.
Koža kao naš najveći organ štiti tijelo od vanjskih utjecaja, djelovanja štetnih tvari, održava tjelesnu temperaturu i vlagu i istodobno preko kože izlučujemo štetne tvari. Budući da preko kože i dišemo, opekline velikih površina vrlo su opasne, ponekad i smrtonosne.
Pravilnom prehranom možemo kožu učinkovito zaštititi i obnoviti, što je jako važno znati prije izlaganja suncu.
– Za suhu kožu koja se ljušti treba povećati unos karotenoidnih tvari, provitamina A (rajčica, paprika, mrkva, blitva, špinat, marelice...), vitamina B6 (losos, banane, puretina, tuna, žitarice...), minerala cinka (morska hrana, grah, leća, sjemenke bundeve) te kod slabije pigmentacije još i bakra (šljive, grah, sardine, sjemenke suncokreta, kikiriki...).
– Kod proširenih krvnih žilica, zbog kojih pate mnoge žene srednjih godina, treba povećati konzumaciju namirnica koje sadrže vitamin B3 (puretina, breskve, avokado, svinjetina, pršut...).
– Budući da se koža masti iznutra, vrlo je važno kakve masnoće uživamo. Zasićene masti treba zamijeniti nezasićenima masnim kiselinama omega 3 (sardine, skuše, losos, tune, laneno ulje, avokado, orasi), omega 6 (bademi, ulje pšeničnih klica, te sojino, lješnjakovo i bučino ulje) i omega 9 (maslinovo i ulje kikirikija).
– Na vrućini se koža raširi, stanji i kapilare postanu vidljivije. Tada treba povećati unos flavonoida (borovnice, kupine, ribiz, maline i drugo bobičasto voće), koji jačaju stijenke krvnih žila.
– Da koža postane glatka, konzumirajte više češnjaka, luka, vlasca i đumbira. Flavonoidi u narančama, limunima, grejpu i drugim citrusima djeluju kao antioksidansi, apsorbiraju svjetlo, štite DNK i smanjuju utjecaj malignih tvari. Citrusi, bogati vitaminom C, važni su borci protiv alergija, a među snažne flavonoide spada i zeleni čaj, koji sprječava nastajanje oštećenja od sunčevih zraka i posljedično smanjuje rizik nastanka raka kože. U obitelji karotenoida je i rajčica koja je snažan antioksidans i koji bolje djeluje u sinergiji s drugim karotenoidima. Posebno snažne su cherry rajčice koje povećavaju zaštitni faktor kože i sprječavaju degeneraciju žute pjege, dok umak od rajčice taj učinak povećava i do 40 posto.
– Kukuruz sadrži pet vrsta karotenoida čiji je sinergijski učinak izvanredno visok jer potiče nastajanje prirodnih enzima koji imaju detoksikacijski učinak na kožu, jačaju imunološki sustav i štite kožu od štetnih sunčevih zraka.
Savjeti za zdravo sunčanje
– Ne izlažite se suncu između 10 i 17 sati.
– Ako ne možete izbjeći izlaganje suncu, kožu zaštitite prije izlaska sredstvom za sunčanje. Što je veći zaštitni faktor, to je bolja zaštita.
– Rashladite prostor u kojem živite.
– Pijte dovoljno tekućine, ali ne naglo, i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
– Jedite češće male obroke.
– Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.
Djeca i sunce
– Dojenčad i malu djecu koja se još ne mogu kretati samostalno ne izlažimo suncu! U vrijeme najjačeg UV zračenja čuvajmo ih u hladu i zaštitimo odjećom i pokrivalima za glavu (prirodna zaštita).
– Nakon navršenog šestog mjeseca starosti, djecu možemo štititi kemijskim zaštitnim sredstvima, ali izlaganje suncu mora biti vremenski ograničeno.