Kardiovaskularne bolesti su glavni uzročnici oboljenja i smrtnosti u razvijenom svijetu, izraženo na 100.000 stanovnika u jednoj godini. Starenjem čovjeka stare i njegove krvne žile. Ovaj svijet napuštaju i mladi ljudi, najčešće iznenada, bez prethodne spoznaje da postoje problemi s njihovim srcem i krvnim žilama. Zato će vam svaki kardiovaskularni kirurg na temelju vlastitog iskustva reći: "vaše godine nisu bitne, stari ste koliko su vam stare krvne žile".
Sigurno je da za pojavnost bolesti najčešće nije dovoljan jedan uzrok bolesti. Kod krvnih žila tu su i mnogi drugi čimbenici: genetska predispozicija, pušenje – svakako, pretilost, uz sklonost povišenim vrijednostima tlaka, nepravilna i prebogata ishrana zasićenim mastima, slaba dnevna fizička aktivnost,... Relativisti i nihilisti bi rekli: od nečega se mora umrijeti.
Cilj je većine nas doživjeti neku starost, ali ne bilo koju i bilo kakvu! Nego bar onu u kojoj čovjek može još biti koristan, u kojoj neće biti teret novim generacijama. Da bi usporili procese starenja na svojim žilama nije dovoljno piti eliksir zvan ekstra djevičansko maslinovo ulje. Potrebna je i dnevna fizička aktivnost i optimalna umjerena ishrana grahoricama, varivima od graha, boba, čičvarde – slanutka, ribom. I čaša crnog vina nakon jela, uz neminovno mediteransko "ubijanje oka" da se prepolovi dan i osvježi organizam da odradi drugu polovicu dana.
Oleinska kiselina je i dobila ime zbog visokog udjela u maslinovu ulju. U simbiozi s prethodno navedenim sigurno dolazi do punog izražaja u zaštiti naših žila.
Danas ona predstavlja temeljne vrijednosti zaštite našeg srca i mozga, kao i svih žila koje ih povezuju. Oleinska kiselina bogato je zastupljena u maslinovu ulju, s udjelom od 55 do 85 %.
U molekuli oleinske kiseline postoji jedan dvostruki vez na 9 C - ugljikovu atomu i čini je reaktivnijom od zasićenih masnih kiselina. Zbog dvostrukog veza na C-9 atomu zove se Omega 9 masna kiselina. Lako je probavljiva i ima visoku biološku prehrambenu vrijednost.
Njezina najvažnija uloga jest što smanjuje loš ili opasan LDL kolesterol, koji inicijalno izaziva procese oksidacije na endotelu (unutrašnjem sloju) krvnih žila. U kasnim reakcijama nastupaju različiti medijatori upale dovodeći do agregacije trombocita i stvaranja većeg ili manjeg začepljenja u lumenima većih ili manjih krvnih žila, ovisno o prolongaciji procesa.
Ona istovremeno povisuje dobar, zaštitni kolesterol HDL preko kojeg onemogućava djelovanje LDL-a, uklanjajući ga iz krvotoka u jetru, gdje se metabolizira. Tim procesom preko dobrog kolesterola HDL-a, a i djelomičnog vezivanja za sebe, oleinska kiselina uklanja neposredne opasnosti za endotel krvnih žila.
Razlikuje se tako od linolne i linolenske kiseline, koje uklanjaju ukupni kolesterol, dakle i loš LDL, ali i dobri HDL. Zato je dobro da su udjeli linolne i linolenske kiseline u odnosu na oleinsku neusporedivo manji u maslinovu ulju. I nije ih dobro pretjerano unositi u organizam orasima, lješnjacima, sojinim, repičinim i orahovim uljem.
Danas na tržištu postoje brojni preparati u obliku kapsula koji sadrže omega - 3 kiseline, a i sve je više prehrambenih proizvoda koji se dodatno obogaćuju ovim kiselinama (ulje, margarin,...). Nutricionisti pak kažu da ih je najbolje unositi jedući ribu.
Kao što postoji ova poželjna skupina nezasićenih masnih kiselina, postoji i jedna nepoželjna skupina - transmasne kiseline. One imaju negativan učinak na ljudsko zdravlje, jer uzrokuju povišenje lošeg kolesterola (LDL) u krvi i taj utjecaj je veći nego kod zasićenih masnih kiselina (osim stearinske).
Zasićene masnoće povisuju i loš (LDL) i dobar kolesterol (HDL), pa se taj utjecaj donekle smanjuje, dok transmasne kiseline podižu loš, a spuštaju dobar kolesterol, pri čemu se negativan učinak povećava.
Ovih kiselina ima, na sreću, vrlo malo prisutnih u prirodnim mastima i uljima, a nastaju pri proizvodnji margarina. Najviše ih je u tvrdom margarinu i što je margarin mekši, to je manje bogat ovim nepoželjnim kiselinama. Godinama se smatralo da je margarin zdraviji od maslaca zbog manjeg udjela zasićenih masnoća, ali sada je znanstveno dokazano da to nije tako.
Premda smo doslovno bombardirani porukama o smanjenju ili izbjegavanju hrane bogate zasićenim mastima, ne djeluju sve zasićene kiseline jednako. Naime, zasićene masne kiseline podižu nivo lošeg kolesterola (LDL) u krvi i time uzrokuju različite srčane i krvožilne bolesti, ali ima jedna koja to ne čini. To je stearinska kiselina koje ima u svinjskoj masti, goveđem loju i kakao maslacu. Ali u njima su prisutne i ostale zasićene masne kiseline koje imaju nepoželjan učinak na zdravlje.
Maslinovo ulje sadrži razne tvari koje su autozaštita od oksidativnog stresa ili su elementi prehrane (hranjivi i terapeutski učinak). Maslinovo ulje sudjeluje u konačnom vezanju slobodnih radikala, vanjskih (iz hrane) ili unutarnjih (nastalih u samom organizmu).
Vrijedni antioksidansi u maslinovu ulju u zaštiti krvnih žila od oksidacije su i :
1. a-tokoferoli i tokotrienoli (vitamin E)
Oni su definirani kao antioksidansi prvog stupnja, koji imaju antioksidativni potencijal donora vodika (prihvat O2). Posebno štite od oksidativnog stresa uzrokovanog visoko reaktivnim kisikom. Kinetika antioksidativnog stresa ima dva ograničenja: trajanje autozaštite, koja ovisi o sadržaju prooksidacijskih tvari, i sam početak autooksidacije.
Vitamin E prekida lančanu reakciju vezanjem na radikal. Vitamin E-radikal relativno je stabilan i može se enzimski prevesti natrag u neradikalski oblik. Antioksidansi tako završavaju lančanu reakciju i oštećenja uzrokovana slobodnim radikalima. Vitamin E pokreće imunološki sustav, naročito stabilizira lipide u membrani endotela krvnih žila. Statistička praćenja pokazala su da u zapadnom svijetu 69 % muškaraca, odnosno 80 % žena, unosi 73 %, odnosno 68 % dnevne preporučene potrebe vitamina E.
2. b-karoten
B-karoten je preteča vitamina A, jedan je od najjačih antioksidansa u zaštiti krvnih žila. Jedna molekula veže 1000 molekula O2.
3. polifenoli
Polifenoli, kao i njihovi derivati tirosol, 3-hidrooksitirosol, eritrodiol, uvaol, svi odreda fenolni alkoholi kao derivati povezuju se s reaktivnim kompleksima osiguravajući stabilnost ulja, ali na isti način i zaštitu stijenke krvnih žila.
4. antioksidansi
Antioksidansi: flavonoid luteolin - 7-orto-glukozid i manje prisutan oleuropein pokazuju hipoglikemijski hipolipidemijski i hipokolesterolemijski efekt. Osim toga, pozitivno utječu na koronarnodilatacijski efekt i hipotenziju osiguravajući dobrobitno vitalnost kardiovaskularnog sustava.
Kardiovaskularni sustav se individualno čuva preko svih čimbenika koji na njega pozitivno utječu. Maslinovo ulje daje nam u cilju održanja njegova zdravlja s jedne strane oleinsku kiselinu, a dijelom linolnu i linolensku kao čistače opasnog kolesterola.
S druge strane daje nam čitav niz biološki aktivnih supstancija gasitelja oksidacijskih stresova u krvnim žilama, eliminirajući preko njih sve štetne supstancije koje u tome sudjeluju. Ipak maslinovo ulje nije jedini zaštitnik našeg srca i krvnih žila, ali je veliki saveznik u očuvanju njihove mladosti. A podsjetimo: kardiovaskularni kirurzi tvrde "godine nisu važne, važno je stanje krvnih žila".
U zemljama zapadne i sjeverne Europe visoka je smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti, a tamo su u prehrani pretežno zastupljene zasićene masne kiseline (Tablica 1.). Nasuprot tome, u zemljama Mediterana primijećena je mala rasprostranjenost kardiovaskularnih bolesti, a u tim je zemljama zastupljena tradicionalna mediteranska prehrana i unesena masnoća uglavnom potječe od maslinova ulja.
Žene su zaštićene do menopauze
U svrhu održavanja vrste žene su hormonima jajnika prirodno zaštićene od kardiovaskularnih oboljenja od puberteta do menopauze. Ti mehanizmi zaštite u organizmu žene nestaju nakon početka menopauze, kada prestaje funkcija jajnika. Tada dovoljna fizička aktivnost, mediteranska ishrana i maslinovo ulje u njoj predstavljaju zaštitu.