Prvi put u cijeloj svojoj povijesti dobričić je prije nešto više od mjesec dana ušao u kategoriju vrhunskih vina! Prvi vrhunski dobričić dolazi iz podruma Vicka Kaštelanca, prvaka i entuzijasta nove vinske ere na Šolti, vinara i maslinara iz Gornjeg Sela, koji godinama sanja ovaj trenutak.
A još do prije deset godina dobričić, najcrnje dalmatinsko vino, jedan od roditelja plavca malog, autohtona dalmatinska sorta koje daleko najviše ima na otoku Šolti, bio je na pragu nestajanja.
Znalo se o crnom šoltanskom vinu, brodovi su iz Francuske u davna vremena dolazili pod splitsku rivu po dobričić i odvozili ga kako bi pomogao obojiti bordoška vina.
Bilo ga je u šoltanskim konobama, po vinogradima, ali s novijim vremenima sve manje i manje. Dobričića nikad na tržištu nije bilo u butelji, nikad to nitko ranije nije napravio. A onda se otkrilo i dokazalo da je dobričić jedan od roditelja plavca malog, ponos-sorte Dalmacije.
Potaknuti i tim otkrićem, Šoltani su zatražili pomoć od splitskog Instituta za jadranske kulture i odlučili obnoviti dobričić, raditi od njega vino koje će dotjerati do vrhunskoga.
To je kao pravi izazov doživio i ponajbolji znalac iz splitskog Instituta za jadranske kulture dr. sc. Goran Zdunić, koji im je kroz sve ove godine pomagao, istraživao, savjetovao, svako malo bio s njima na Šolti.
I bogme su, evo, nakon desetljeća upornog nastojanja šoltanski entuzijasti na čelu s Kaštelancem, koji je u dobričić zaista beskrajno vjerovao i ostale šoltanske vinogradare i vinare animirao da se uhvate ove stare loze, uspjeli.
Danas se, eto, sade vinogradi dobričića po otoku, postoji prvi vrhunski šoltanski dobričić u boci, a uz Kaštelanca svoje zanimljive dobričiće buteljira i plasira na tržište još četvero šoltanskih vinara. To su Tomislav Purtić Marinac, Vice Burica i OPG Kalebić Jakupčević, a odnedavno i Karlo Balić.
Kao smiješak sudbine dogodilo se i da je zapravo prvo vrhunsko vino Šolte – bijelo. Pošip Marinac iz Šoltanskog polja, vrhunskim je ocijenjen mjesec dana prije prvog vrhunskog dobričića, što opet govori o potencijalima vinograda na Šolti.
A kako je cijela priča dobričića od trnja do zvijezda tekla, prisjetio se za "Slobodnu" Goran Zdunić, koji je u ime Instituta vodio projekt.
– Projekt revitalizacije dobričića pokrenut je 2006. godine na inicijativu Općine Šolta i uz potporu Splitsko-dalmatinske županije. Projekt je vodio Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, a nastao je u suradnji s nekolicinom ljudi sa Šolte, a to su bili Vicko Kaštelanac i načelnici Ante Ruić i Nikola Cecić Karuzić.
- Ideja je bila da se sačuva dobričić kao sorta i polako vrati natrag u proizvodnju. Cilj projekta je bila sustavna znanstvena i stručna evaluacija sorte vinove loze dobričić crni, čime bi se stvorili uvjeti za njezino očuvanje i gospodarsku revitalizaciju.
- Namjera Općine Šolta bila je potaknuti razvoj vinogradarstva na otoku, te pružiti stručnu potporu svim zainteresiranim proizvođačima grožđa i vina u proizvodnji vina visoke kakvoće. Na ovaj način neke slobodne i zapuštene parcele stavile su se u funkciju vinogradarstva i konačno nekoliko proizvođača je počelo stavljati vino na tržište.
Kako je to izgledalo na početku?
– Znali smo da je dobričić odlična sorta. Stvarna gospodarska važnost dobričića i šoltanskog vina je na početku projekta bila zanemariva jer nije postojao ni jedan vinar ni vino s otoka Šolte na tržištu. Stjepan Bulić ga je opisao kao iznimno vrijednu sortu koja značajno pridonosi boji vina. Odličan bojadiser! Izvrsne enološke karakteristike je navodio u literaturi i Gazzari (1952.) s Instituta. Enologinja Vesna Bučan iz "Dalmacijavina" ga je također cijenila kao iznimno dobro vino za popravljanje boje.
- Ipak, na početku je bilo dosta sumnjičavosti kod jednog dijela proizvođača na Šolti i dijela struke u Dalmaciji o tome da dobričić može biti sortno vino jer ga se uvijek gledalo kroz prizmu "popravljača", a ne kao sortno vino. Zbog toga smo odmah u prvoj berbi 2006. godine proizveli čisto sortno vino dobričića. Vinograd u kojem smo radili pokus stavio nam je na raspolaganje poznati maslinarski stručnjak Dobroslav Elezović zajedno s Općinom Šolta.
Sjećam se tih prvih degustacija eksperimentalnog dobričića na Šolti...
– Odmah u prvoj godini organizirali smo degustaciju toga prvog vina u zadružnom domu za sve vinogradare i vinare na otoku Šolti. Ovakav pristup se pokazao odličnim jer su proizvođači direktno mogli vidjeti, kušati i uvjeriti se u kvalitetu vina. Prvo pokusno vino bilo je odlične kvalitete i s olakšanjem smo mogli nastaviti dalje. Kada je kolega Elezović kušao vino, rekao je: "Ovo vam je kao kad naš seljak ode u grad na školovanje i vrati se natrag na otok kao učeni gospodin." Poslije smo svake godine organizirali predavanje i kušanje pokusnih uzoraka dobričića proizvedenih kod nas u eksperimentalnom podrumu Instituta.
Koji je bio najveći problem u to vrijeme?
– Osnovni problem je bio što nema vinograda. Zbog toga smo trebali izabrati vinograd za daljnju reprodukciju i krenula je proizvodnja sadnica. Stari tradicionalni način podizanja vinograda cijepljenjem na zeleno zamijenjen je proizvodnjom sadnica u rasadniku i vraćanjem sadnica na Šoltu. Danas još uvijek nije dovoljna količina vinograda na Šolti i trebat će još dalje nastaviti sa sadnjom.
Što je zapravo dobričić i koje su njegove osnovne karakteristike?
– Dobričić je stara autohtona sorta vinove loze. Danas je rasprostranjen najviše na otoku Šolti, a samo pojedinačni trsovi mogu se pronaći na Čiovu, Braču te u Kaštelima. Suvremenim genetičkim istraživanjima utvrđeno je da su dobričić i tribidrag (sinonim crljenak kaštelanski) roditelji plavca malog. Dobričić je genetički povezan i s ostalim dalmatinskim sortama.
- U tijeku provedbe projekta utvrdili smo osnovne morfološke i genetičke karakteristike i vrijednost grožđa i vina. Dobričić je sorta odličnog potencijala za boju. Pokazuje manju osjetljivost na gljivične bolesti nego neke druge sorte. Urod je dobar i siguran, srednje dobi dozrijevanja. Sadržaj šećera i kiselosti nije veliki. Tanini u vinu su prilično jaki. Aroma je fina, voćnog karaktera, ali ne tako izražena kao kod tribidraga ili nekih drugih sorata, poput syraha.
- Naša istraživanja su pokazala da dobričić može biti sortno vino, ali i da se može itekako dobro kupažirati s ostalim dalmatinskim sortama. Niži sadržaj ukupne kiselosti može biti nedostatak, ali to je čest slučaj i s ostalim dalmatinskim sortama, naročito u toplim godinama.
Kako dalje s dobričićem?
– Mislim da postoje odlični uvjeti za uzgoj dobričića na Šolti. Počeo se značajnije širiti i u ostala dalmatinska područja. Trebat će nastaviti tražiti optimalna rješenja u vinogradu i podrumu kako bi se kvaliteta još unaprijedila. Tradicionalno se dobričić uzgajao na slobodnom uzgojnom obliku bez armature, a sada se novi vinogradi podižu najčešće na kordoncu sa žicom i stupovima.
- Ovo će sigurno utjecati na kvalitetu grožđa. Kvalitetu je neophodno podizati, a bez stručnog rada u vinogradu to neće biti moguće. Kupažiranje će biti također neophodno, makar u nekom manjem dijelu neke sorte koja može nadomjestiti kiselost i povećati intenzitet voćnih aroma. Izbor adekvatnog položaja je također ključan za dobričić.
- U našem istraživanju se pokazao odličan na strmim osunčanim južnim položajima, poput Sv. Nedilje. Ali, čak i u polju, u nizini, pokazao se prilično dobar. Puno je stilova vina koji se mogu proizvesti od dobričića i sigurno da će svaki proizvođač imati neku svoju viziju kako postići kvalitetu vina.