StoryEditorOCM

elementarna nepogodaU vinogradima katastrofa, u maslinicima posolica: štete će se dugo zbrajati

Piše PSD.
26. travnja 2017. - 10:37
_DSC7496.JPG

U samo jednu noć između petka i subote orkanska bura s mrazom i posolicom prouzročili su ogromne štete na poljoprivrednim kulturama na zadarskom području. 

Najviše su stradali vinogradi u Nadinskom blatu, gdje je od leda stradalo od 50 do 100 crnih sorti grenachea i syracha, a loše su prošle i bijele sorte maraštine i chardonaya. 

Sol je oštetila pupove voćnjaka, pozivi u pomoć stižu i sa stankovačkog područja, a sibirska bura u proljeću oštetila je i povrtlarske kulture na području Poljica.

Uglavnom, katastrofa u poljoprivredi, i to drugu godinu za redom, jer se još nije zaboravio mraz iz travnja 2016. godine, a opet se, i to još gori, ponovio ovih dana, opet u travnju.

Ispiranje soli

Vinogradi su najviše stradali od mraza i posolice. Bura je napravila štete i na voćnim vrstama, a jedina pomoć bila je žurno ispiranje, i to temeljito ako se mislilo sačuvati kulture od posljedica kakve stvara sol. 

- Kobna je noć bila između petka i subote, to je bilo strašno. A ovo je druga godina vinogradarima da trpe štete u fazi kad su mladice tek izniknule. Ispiranje smo savjetovali i za nasade breskve i nektarine na području Islama Grčkog i Latinskog, Baštice... 

- To su već plodovi za prorijediti, ali kad ih sol nagrize, ako ih nisu isprali, imat će velike štete. Na Pagu su ispirali masline zbog posolice koju je donijela orkanska bura između četvrtka i petka. 

- Područje Poljica, gdje imamo odličnih povrtlara, također je posolilo i stuklo, tamo su krumpiri nastradali, ali oni će se vjerojatno obnoviti, ali će to ipak ići malo teže. Nadali smo se lani da se neće ponoviti opet taj travanj, ali svjedoci smo ova tri-četiri dana ponovne katastrofe – kaže Gordana Dragun, rukovoditeljica Poljoprivredno-savjetodavne službe Zadarske županije.

- Imali smo na desetke poziva ljudi koji su pitali što činiti. Palile su se gume u vinogradima, što opet pomogne samo za mraz, ali ne i za posolicu na mladom tkivu koju treba dobro isprati za najviše 12 sati, nakon toga je kasno – kaže Gordana Dragun.

Predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin Tomislav Glavić kaže da je situacija na području Nadina loša, još gora nego prošlih godina.

Palili vatre do jutra

- Prošle godine imali smo procijenjene štete od 20 do 80 posto, a sad je od 50 do 100 posto, ovisno o sorti i mikropoložaju. Temperature su bile od minus 5 do nule. Od ponoći u petak mi smo dežurali u vinogradima i palili vatre do 6 sati ujutro. Nema toga što nismo poduzeli, ali negdje kao da ništa nismo radili, a drugdje je opet možda nešto i pomoglo.

- Najgore je prošao grenache, koji je stradao od 90 do 100 posto, zatim syrah, pa maraština i chardonay. Kod mene je bilo 101 posto štete na grenacheu jer ta sorta već ima mladica i do 30 centimetara, dok je kod cabernet sauvignona ili merlota šteta bilo manje jer kasnije izlaze pa ih nije toliko spržilo. 

- Pokazalo se isto kao i lani, kad su iste sorte pretrpjele štetu, a to će se odraziti i na urod iduće godine, jer će biti problema s formiranjem panja. Nije dobro, rekli bi stari ljudi, da je sutra Božić nije dobro – kaže Glavić.

Mišel Kalajžić

Vinogradari bez odštete lani

Niti prošle godine vinogradari nisu uspjeli dobiti nikakvu odštetu za štete od mraza, iako je bila proglašena elementarna nepogoda. Država je voćarima isplatila 20-ak milijuna kuna, ali vinogradari nisu dobili ništa, tako da se ne nadaju niti ove godine, iako su štete još veće nego lani, kada je u Nadinskom blatu bilo ubrano 50 posto uroda grožđa, a sad će sigurno još i manje. 

Osim toga, ovo je već treća loša godina jer je i 2014. bila jedna od najlošijih godina za vinogradare, tako da se crni niz samo nastavio.

- Vinogradari se osjećaju deprimirani jer u zadnje četiri godine samo je ona 2015. bila normalna. Očekivao se prihod od prodaje grožđa i vina, a sada su se svi našli u problemima. Mi smo već u kontaktu s Gradom Benkovcem, tražit ćemo proglašenje elementarne nepogode, ali hoće li od toga biti kakve koristi, tko zna. Država bi trebala reagirati, ali, kako se kaže, u praznoj kući nemaš što ni tražiti – kaže Glavić.

20. travanj 2024 01:50