pogled u povijestJeste li se ikad zapitali tko je ljude podučio maslinarstvu i kako je nastao izraz 'pasje vrućine'?

Pobjednici na sportskim igrama u staroj Grčkoj, bilo onim najpoznatijim olimpijskim ili nekim drugim, kitili su se lovorovim ili maslinovim vijencima. No, za nagradu darivani su amforom maslinovog ulja! 

Bila je to nagrada kakva se samo poželjeti mogla. U to doba maslinovo ulje bilo je strateški proizvod o kojemu je ovisilo mnogo toga u svakodnevnom životu. Vrijednost mu je dosezala vrijednost zlata. 

Tu važnost maslinovog ulja mogli bi usporediti s današnjom naftom. Naziv za naftu u mnogim jezicima i je ulje (eng. oil)!

Prema grčkome mitu, a izvor mu je u starijim civilizacijama s istočnog Sredozemlja, sjeverne Afrike, Bliskog istoka odnosno područja znanog kao Plodni polumjesec uz rijeke Nil, Jordan, Eufrat i Tigris, maslinarstvu je ljude podučio Aristej (grč. aristos – vrli ili najkorisniji). 

Bio je sin boga sunca Apolona i nimfe Kirene. Grčka i rimska mitologija prikazuje ga kao dobročinitelja čovječanstva. 

Naučio je ljude uzgajati stoku, uputio ih je u proizvodnju sira (kako zgrušati mlijeko), u uzgoj pčela i dobivanje meda, kako upotrijebiti zamke i mreže u lovu te uputio u ljekovitost meda i raznih biljaka. 

Naučio ih je kako pripitomiti masline odnosno kako cijepiti odabranu plemenitiju maslinu na divlju i kako mljevenjem teškim mlinskim kamenom dobiti ulje! 

Aristej je povezan i s vjetrom i to etezijama, vjetrom koji puše tijekom ljeta nad Jonskim morem donoseći sa sjevera, sa europskog kopna, neophodnu svježinu. 

Etezije počinju puhati u drugoj polovici lipnja, a najjače su polovicom srpnja pred pojavu na nebu zvijezde Sirijus (Pas – pasje vrućine) kada na Sredozemlju vladaju najjače vrućine i tako pušu četrdeset dana te time čine podnošljivije vrućine ljudima, ali i maslinama.

agrometeorolog Marko Vučetić, dipl. ing.