Krči se kamenjarSmilje u maslinicima glavna tema sajma u Stocu

Uvijek je na sajmu u Stocu bila najveća priča o maslinama, maslinovom ulju, šipcima i smokvama, a ove godine nešto skroz drugačije. Ali posve u skladu sa okolnostima i životom.

Manifestacija 8. Hercegovački plodovi Mediterana, koja je u listopadu održana u hercegovačkom gradiću Stocu, ovog puta ne u staroj duhanskoj stanici nego u školskoj sportskoj dvorani, bila je sva u znaku smilja.

Ova fascinantna divlja biljka krša, kojom se još do jučer tek potpaljivala vatra u špakeru, izazvala je pravu „zlatnu“ groznicu u Hercegovini. Krči se kamenjar gdje god je moguće, sadi se smilje, niču destilerije i svi su u toj novoj priči i snu.

Svi, pa i većina sudionika sajma u Stolcu. I maslinara. Masline su naime i ovu godinu uglavnom slabo u Hercegovini rodile, a velike brojke i novci oko smilja smiješe se široko svima, pa i ovdašnjim maslinarima.

Sva predavanja bila su posvećena upravo smilju i dvorana je bila dupkom puna, ljudi su na vratima stajali. O perspektivnosti uzgoja i destiliranja smilja u Hercegovini govorio je prof. dr. Ahmed Džubur, o gnojidbi smilja doc. dr. sc. Adrijana Filipović, o tehnologija ugoja smilja prof. dr. Nezir Tanović, a o korištenju lokalnih prehrambenih proizvoda u turizmu Ana Marušić Lisac.

Na sajam su domaće delicije BiH donijeli, osim domaćih izlagača iz Stoca, i meštri ponajboljeg iz domaće kužine i domaće ljekarne iz cijele Bosne i Hercegovine.

Bilo je tu maslinovih ulja, domaćih sokova od šipka i ljekovitih divljih biljaka, a bilo je i izlagača iz inozemstva: maslinar Božo Šustaš je iz Crne Gore iz Bara donio svoj uvijek bogati asortiman ulja, posebnih šalša i velikih barskih šipaka, dok su izlagači iz Istre, iz Vodnjana donijeli svoja čuvena maslinova ulja.

Jedan od najljepših i najzanimljivijih štandova imala je medarica iz Ljubuškog Mladenka Bošnjak, koja sa suprugom Antom još od 2006. ima prvi certificirani med i pripravke od meda u Hercegovini. Ispričala nam je kako njih i pčele zezaju granice pa više ne mogu s košnicama na Pelješac i Opuzen.

- U Opuzenu smo dobivali med od mandarine koji je dobar za kardiovaskularne bolesti, a na Pelješac smo prije išli s košnicama zbog meda od ružmarina i meda od planike od kojega se pripravlja sirup za bronhitis - ispričala nam je nasmiješena energična Mladenka koja sa suprugom u njihovom pčelarstvu „Mijamed Bošnjak“ njeguje preko 300 košnica.

Sreli smo (a uredništvo Masline je godinama počasni gost sajma u Stocu i tamošnjih maslinara) i jednog od najtrofejnijih hercegovačkih maslinara Josipa Matića Lolu i druge maslinare.

Davor Radić iz Bijelog Polja, kome su ljubav i posao masline i jagode, reče da očekuje u svojim maslinicima dobar urod. Isto je izjavio i maslinar Pero Matić, koji u Broćancu u okolici Neuma na svojim maslinama očekivao dobru berbu.

U Neumu, veli, nema uljare pa sa svojim maslinama mora put Opuzena preko granice. A prodaja maslinovog ulja, veli, nije problem, 10 eura za litru se bez problema dobije.

S novim mladim direktorom sajma Zoran Raičem prisjetili smo se prvog direktor Miroslava Raguža, jednog od tri utemeljitelja sajma, maslinara koji je prerano zbog bolesti preminuo prije nekoliko mjeseci.

A onda nam je Raič predstavio Vitezove Herceg Stjepana Kosače iz Stoca, prve i jedine povijesne udruge u BiH. Slikali su se sa štitovima i mačevima naravno uz – hercegovačko maslinovo ulje.

Zoran nam reče kako u svom rodnom mjestu Maslini priprema sadnju maslina na terasama, kako u posljednje dvije godine baš nije bilo roda u hercegovačkim maslinicima, ali bit će i maslina, a bogme i smilja po Hercegovini i danas i sutra.

A jedan od najzanimljviijih izlagača na sajmu bio je Slavko Ramljak iz Čapljine, poznati vlasnik najvećeg vrtnog centra u Čapljini, uzgajivač maslina i brojnih drugih voćki. Na sajam je donio sadnice smilja i ispričao nam cijelu veliku priču o sadnji smilja na kršu i među maslinama po Hercegovini, o čemu možete čitati u  Maslini broj 66 koja je na kioscima od 23. prosinca.

Piše: Meri Šilović